PrijemTražiRegistruj sePristupi

Share | 
 

 BAGREMOVA PASA

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
srpskelegende
Moderator
Moderator


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 44
Lokacija : Banatsko Novo Selo

PočaljiNaslov: BAGREMOVA PASA   Pon Feb 14, 2011 11:34 am


Ukoliko se predviđanja meteorologa ostvare, nakon blage zime i ranog proleća, i maj će ove godine biti veoma povoljan za pčele i pčelare. Opšte posmatrano, temperature i količine padavina biće uglavnom u granicama višegodišnjih proseka tako da se može s pravom očekivati da ovaj mesec bude medonosan.

Posmatrano po dekadama, jutarnje i maksimalne dnevne temperature će imati trend blagog porasta: u prvoj dekadi jutarnje temperature će se kretati oko desetog podeoka, da bi oko podenva dostigle dvadest peti stepen Celzijusove skale. Sredina meseca biće nešto toplija, dok se u trećoj dekadi očekuju znatnija kolebanja temperatura sa izmenama prilično toplog i svežijeg vremena, posebno pod kraj meseca.


Zato maj treba dočekati spreman za glavnu kvalitetnu pašu, bagremovu, sa razvijenim, zdravim i snažnim društvima, u radnom raspoloženju. Leta se sada mogu otvoriti potpuno, a kada se zabeli cvet bagrema na drvetu i saće u košnicama, glavna pažnja pčelara treba da je na obezbedjenju slobodnog prostora u medištima. Dobar unos valja iskoristiti za izgradnju saća. Dok proizvodna društva donose med, pčelar treba da se potrudi da uzgoji kvalitetne matice.


Kako pomoći pčelinjim zajednicama da se što bolje razviju? U zavisnosti od tipa košnice, ali i mogućnosti i veštine samog pčelara, načina ima više. Spomenućemo samo jedan, naizgled malo neobičan, ali u dugogodišnjoj praksi na više pčelinjaka oproban način.


Poznato je da bilo kakav unos, osobito ako je obilan, stimuliše maticu na bolje zaleganje. Najbolje je kada je to prava, prirodna paša, ali ako je nema, većina pčelara lako poseže za prihranjivanjem sirupom od industrijskog šećera. Tada su pčele prinudjene da koriste njima stranu materiju, ali to nije njihov izbor. Logično je, pčela se hrani medom od kada je nastala. Zbog opasnosti od širenja zaraznih bolesti, pre svega američke truleži, prihranjivanje medom se takodje izbegava. Gde je izlaz? Najjednostavnije je ponuditi pčelama za unos sam med koji se nalazi u njihovoj košnici, odnosno treba ih obmanuti da unos postoji.


Prilikom uzimljavanja značajne količine zimnice pčele deponuju u predelu iznad legla, u predelu medne kape. To je venac u kome, zavisno od veličine rama, mada znatno potrošen, ima i sada dosta meda. Ova hrana sputava maticu u zaleganju jer smanjuje površinu saća korisnu za leglo. Sada je na pčelaru da učini da se medni venac oslobodi. Najlakše je da se ramovi okrenu. Ako je to košnica Alberti – Žnideršičevog tipa tada nema problema, jednostavno se svi ramovi okrenu tako da deo koji je bio gore ide dole. Medjutim, kod košnica nastavljača, Langstrot-Rutovog i Danan-Blatovog tipa, problem čine upravo ramovi pošto se satonoša razlikuje po dužini od donje letvice i ram je fizički nemoguće okrenuti i umetnuti u nastavak. Rešenje je jednostavno – treba prevrnuti ceo nastavak.


Pošto se pčele blago nadime, nožem se odvoji plodišni nastavak od podnjače ili polunastavka ukoliko se on koristi izmedju plodišta i podnjače. Ukoliko se polunastavak ne koristi potrebno je pripremiti jednu ili dve letvice na koje će se ramovi kasnije oslanjati. Zatim se celo plodište okrene.


Ako koristimo polunastavak, postupak je sledeći. Plodište lagano podignemo i povučeno unazad. Zatim prednju stranu nastavka lagano spuštamo da dodje iza polunastavka tako da negde oko sredine dužine plodišnog nastavka legne na gornji rub polunastavka. Sada lagano ceo nastavak stavljamo u vertikalni položaj, naginjemo i spuštamo na polunastavak. S obzirom da su ramovi medusobno još od jesenas dobro ispropolisani oni će ostati još neko vreme slepljeni a zatim će se sami lagano spustiti tako da «uši» plodišnih ramova legnu na telo polunastavka.


Ako polunastavka nema, tada se celo plodište skine sa podnjače, na njega se stave letvice pa preko njih podnjača, sve se to okrene i postavi na mesto gde je bila košnica ranije.


Posle kratkog vremena pčele će početi da otklapaju med iz medna kape koja se našla na dohvat leta, prenosiće spostveni med u druge delove košnice i time davati utisak unosa. S druge strane matica će odmah ta mesta zasejati tako da ćemo vrlo brzo dobiti plodišne ramove zasejane od gore do dole, kao u sred leta.


Posle višekratnog okretanja plodišta rezultati će biti očigledni, društva će biti sprema da dočekaju opojne bele cvetove bagrema. Jedino treba obratiti pažnju na to da se posle zadnjeg okretanja ramovi ponovo nadju u uobičajenom položaju, kako ne bi bilo problema u transportu na pašu.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
srpskelegende
Moderator
Moderator


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 44
Lokacija : Banatsko Novo Selo

PočaljiNaslov: Re: BAGREMOVA PASA   Pon Apr 25, 2011 11:23 am


Bagrem (Robinia pseodoacacia L.) je najrasprostranjenije medonosno drvo i spada medu najcjenjenije i naj sigurnije izvore nektara na našim podrucjima. Pocinje da cvjeta u maju i daje izobilje nektara, tako da dnevni unosi mogu iznositi do 10-12 kg nektara, u dobro razvijenim društvima. U podrucjima sa vecom nadmorskom visinom cvjeta kasnije pa se paša može produžiti i na 20 dana, ako su tereni tako rasprostranjeni. U godinama kad listanje pocne prije cvjetanja, cvjetova bude manje a time i prinosa.Za lucenje nektara najpovoljniji su topli dani, bez vjetra i tada pcele sakupe dosta nektara. Medutim, ako je kišno proljece na mnogim rejonima pcele ga ne mogu iskoristiti a brzo pocrni i opadne. Bagrem sa pjeskovitih i otvorenih terena najbolje medi kao što su mede, uz puteve, i objekte. Posljednih godina u Madarskoj se posebno radi na selekciji sorti bagrema koji daju više nektara i cvjetaju kasnije. Pcelari koji žele da koriste dvije pa cak i tri bagremove paše treba da dobro nrazgledaju terene prije selidbe i utvrde stanje cvjetenja, odnosno periode.

Bagrem potječe iz Sjeverne Amerike odakle je prenesen u Evropu. Po vrijednosti za pčelarstvo bagremu pripada prvo mjesto. U izboru tla vrlo je skroman. Raste na najslabijoj zemlji, pa i na živom pijesku.
Rijetko zasađen bagrem ima veću krošnju, bogatiji je cvijetom, dobiva više sunca, pa zato medi bolje od bagrema u šumi.
U Hrvatskoj najveće bagremove šume nalaze se u Podravini i u Moslavačkoj gori.
Cvatnja bagrema dolazi u prvoj polovini svibnja, dok su pčele još nerazvijene, pa ga zbog toga ne mogu potpuno iskoristiti. Bagrem počne cvasti prije listanja, a kad prije prolista, bude manje cvijeta, pa se od njega ne može očekivati jača paša.
Na jednom mjestu bagrem cvate oko 12 dana. Najprije počne na zaštićenijim nižim terenima, a kasnije na višim. Koristeći se visinskim razlikama, može se negdje imati raniji i kasniji bagrem, kojem ukupna cvatnja potraje do 18 dana. Međutim, takvih mjesta bez selidbe nema mnogo.
Bagrem može dobro mediti kad dođe rano, a i onda kad cvate kasnije. Važno je samo da ne ozebe, da je bogat cvijetom i da za vrijeme cvatnje vlada lijepo i toplo vrijeme. Izlučivanju nektara pogoduju tople noći, sa dosta jutarnje rose, a dani treba da budu umjereno topli, bez vjetra. Medenju škodi magla. To se više puta pokazalo u dolinama rijeka. Manje škode hladniji vjetrovi, dok topli suhi vjetar ofuri cvijet, pa medenje naglo prestane. Na medenje bagrema utječe sastav tla, klima i nadmorska visina. Na kršu rijetko kad medi.
Na povoljnom vremenu jake zajednice saberu na bagremu za desetak dana po 50 kg nektara. Česti su prinosi po 10 kg na dan. Događalo se da su izvanredno jake zajednice u povoljnom vremenu imale prinose i po 20 kg na dan. Na bagremu u toku jedne paše vrca se prosječno 20 kg meda po košnici. Samo u izvanredno povoljnom vremenu može biti po dva vrcanja sa 30-40 kg meda po košnici.
Čist bagremov med, bez drugih primjesa, vrlo je svijetao, staklasto proziran, gotovo bezbojan. Slabog je mirisa. Po okusu podsjeća na sok bagrema. Vrlo je blag i ugodan. Zreo bagremov med je gust. Od invertnog šećera sadrži više voćnog nego grožđanog, pa se zato vrlo dugo drži u tekućem stanju. Tako zna ostati po godinu dana da se ne kristalizira. Pri niskoj temperaturi ljepljiv je i isteže se poput tijesta. Pčele na njemu vrlo dobro zimuju.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
 
BAGREMOVA PASA
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» Rase pasa
» Utrke pasa
» Razne zanimljivosti
» Bonton: Pet pravila lijepog ponašanja za vlasnike pasa
» Ratko Petrović

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Privreda :: Pcelarstvo-
Skoči na: