LOV NA JAZAVCA U DEO

Evo otvaram ovu temu jer mnoga lovačka Društva u Vojvodini muku muče sa jazavcem.
Lovostajem je od 1994 godine trajno zaštićen u Vojvodini.
Populacija je u ekspanziji, u mom lovištu gotovo da nema rupe koja nije od jazavca (karakteriše je ulazni kanalić, brižljivo očišćeni tragovi oko rupe, i mnogo veća i prostranija rupa od lisičije sa mnogo rezervnih ulaza).
Čini evidentirane štete na kukuruzištima, verovatno i na sitnoj divljači (jaja i mladunci). Takođe znatne štete su pričinili na odbrambenim nasipima na Tisi gde sam imao ogromnih problema u toku odbrane od poplava, em smo se lovci angažovali na zatrpavanju gomile rupa na nasipima, silna dežurstva i strepnje.
Ja ga skoro svakodnevno vidim prilikom čekanja divljih svinja u lovištu, jednom prilikom čak 3 odrasla primerka na gomili.
Prvak Srbije potiče iz Vojvodine (Karađorđevo, Šakić LJ.).
Apelujem na stručnjake lovstva i ostale kompetentne (Lovačka Društva i Udruženja) da se utiče na izmenu i dopunu naredbe za Lovostaj gde bi se Jazavac lovio kao i u užoj Srbiji, time mu sigurno ne bi smanjili brojnost ali bi dobili jednu zanimljivu divljač, čiji se trofej ocenjuje prema međunarodnim normama i čije se meso uz trihinoskopski pregled može konzumirati (lično ni za koje pare na svetu ne bi probao).
Šta mislite vi o Jazavcu i kakvo je stanje u vašim sredinama, da li je opravdan ovaj moj apel?

Jazavac ja dugačak oko 90cm. od čega na rep otpada 15cm. Može u visinu da naraste do 50cm. a težina može da bude i do 20kg.Na leđima ima tamnosivu dlaku, a na na glavi boje su otvorenije, s dve crne pruge, koje preko očiju i ušiju idu sve do vrata. Prsa, donja strana tela i noge su crne. Pod repom ima mali otvor okružen žlezdama, koje izlučuju lepljivu i smrdljivu materiju.

Jazavac živi u jazbinama, pa je i po tome i dobio ime. Svoje jazbine kopa snažnim kandžama. Noge su mu tabanaste slične medveđim. Jazbinu drži čisto. Jazavac pada u zimski san. Ženka i mužjak odvojeno prespavaju zimu.

Jazavac je noćna životinja. Cele noći se hrani a pred zoru se vraća u jazbinu. Hrani se biljnom hranom, ako počne da posećuje njive tada predstavlja pravu napast za kukuruz. Hrani se takođe voćem i povrćem a voli i ptičija jaja.

Lovi se čekanjem, ili jamarenjem. Jazavac živi do 15 godina

Jazavac-Meles meles L.

razred: Sisari (Mammalia L.), red: Zvijeri (Carnivora L.), porodica: Kune (Mustelidae L.)



Jazavac živi u mješovitim šumama ravnica i srednje brdovitim terenima. Važi za životinju sa stalnim mjestom boravka. Živi u sistemu jazbina promjera 30 cm koje kopa najčešće na rubovima šuma i poljana. Mjesto na kojem leži često gradi u dvije etaže kako bi se mogao s gornje etaže braniti od napada lisica, koje često zauzimaju njegove jazbine i lovačkih pasa. Osnovne vanjske karakteristike su uzdužne crno-bijele pruge na glavi. Tijelo jazavca je zdepasto, sa kratkim crnim nogama. Krzno je na leđima prljavo-smeđe boje a na trbuhu svijetlije. Dostiže težinu do 25 kg. Vizuelno razlikovanje mužjaka od ženke je nemoguće. Prema tipu ishrane jazavac je svežder i njegova ishrana se sastoji od korijenja, šumskih plodova, opalog voća i povrća, kukuruza, raži ali i mladih zečeva, miševa, insekata, larvi i puževa koje kopa klinastom njuškom. Jazavac nije lovac, nego sakuplja sve što je jestivo. Do jeseni nakupi dovoljne rezerve masnoća kako bi u toku zimskog sna mogao preživiti. Tokom zimskog sna, jazbinu napušta vrlo rijetko isključivo radi obavljanja nužde koju kao vrlo uredna i čista životinja vrši van jazbine.

Jazavac je noćna životinja koja se oslanja na svoj odlično razvijen njuh. Sluh i vid su solidno razvijeni. Kad osjeća opasnost ispušta glasno brundanje, dok za vrijeme parenja, u julu i augustu, ispušta krikove koji liče na glasanje čovjeka. Spolno sazrijevaju u trećoj godini života.


Period nošenja ploda kod ženke iznosi 7 mjeseci, od čega je 5 mjeseci period mirovanja ploda, nakon čega krajem februara do početka aprila, ženka koti 2-5 mladih. Tek rođeni jazavci su imaju potpuno i bijelo krzno. Rađaju se slijepi i otvaraju oči nakon 3-4 sedmice. Ženka jazavca hrani mlade svojim mlijekom oko 13 mjeseci. Mladi jazavci napuštaju jazbinu nakon 6-8 sedmica, ali se u društvu majke zadržavaju preko zime. Tek u godini iza potpuno se osamostaljuju. U prirodi jazavci mogu dostići i 12 godina starosti.

Jazavac nema prirodnih neprijatelja u našim krajevima. Velika je smrtnost (25%) mladih životinja zbog hladnoće i vlage. Podložan je zarazi bijesnila, koju dobiva od svog čestog sustanara, lisice.