PrijemTražiRegistruj sePristupi

Share | 
 

 SOM SOM I DEO

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
srpskelegende
Moderator
Moderator


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 44
Lokacija : Banatsko Novo Selo

PočaljiNaslov: SOM SOM I DEO   Čet Feb 17, 2011 7:28 pm


SOM (Silurus Glanis)

Evropski som naseljava sve rijeke Evrope koje se ulivaju u Sjeverno, Baltičko, Crno, Aralsko i Kaspijsko more. Takođe naseljava brakične vode Baltika, Crnog i Kaspijskog mora. Ovo je termofilna vrsta. Najveća je riječna riba kod nas uz jesetru i morunu. Naseljava rijeke, jezera, mrtvaje, veće bazene. Voli mirna i duboka mjesta u rupama u glavnom toku i mjesta zaštićena panjevima i granama. Preferira meko dno.
On uopšte ne liči na svoje rođake u svijetu. Ima veliku spljoštenu glavu sa sitnim očima i velika usta sa sitnim zubima. Ima šest brkova od kojih su dva na gornjoj vilici i znatno su veći nego oni u donjoj. Tijelo mu je golo i ljigavo i prema repu sve tanje i pljosnatije. Leđa su mu sivomaslinasta, a stomak bijel sa plavom nijansom. Može imati nepravilne pjege.
Svaštojed je, a glavnu hranu mu čine ribe, žabe, rakovi, sisari, a lovi i ptice koje slete na vodu. Pretežno lovi noću i za vrijeme snažnih i bučnih oluja kada kreće kako u jaku struju, tako i u plitka mjesta. Danju se odlučuje za lov samo ako je vrijeme oblačno. Problem soma je loš vid, te hranu više nalazi pipanjem i izuzetno osetljivom bočnom linijom kojom osjeća i najmanju vibraciju u vodi.
Som se iz zimskog sna budi kada temperatura vode poraste na 18°C. Idealna temperatura vode za soma je 28°C i on se pri njoj najbolje osjeća.
Mrijesti se u maju i junu, što zavisi od temperature vode koja treba da bude od 19°C - 24°C. Mrijesti se u parovima u gnijezdu veličine 1x1 metar i visine oko 75 cm. Ikra je ljepljiva i lijepi se za materijal od kojeg je gnijezdo napravljeno, pa je ženka u mogućnosti da je čuva dok se mladi ne izlegnu.
Najčešća lovna veličina soma kod nas je jedan metar i masa od 10 kilograma. Najveći ikad ulovljeni som bio je dugačak 5 m i težak 400 kg. u bivšoj Jugoslaviji je zabilježen slučaj da je u Dunavu kod Apatina 1958.godine ulovljen som mase 208 kilograma na stari alaski način.
LOV SOMA

Som je snažna riba koja se ničega i nikoga u vodi ne plaši. Veliki somovi su toliko snažni da se dešava da čovjek nema dovoljno snage da ga izvuče na obalu. Takav som ukoliko se lovi iz čamca može toliko biti snažan, da motor na čamcu ne može da mu se suprotstavi. Često, jedino rješenje za ribara je da pusti soma na slobodu. Nisu rijetki ni slučajevi da som pocijepa ribarsku mrežu i ode.
Sportski ribolovci, sa druge strane, love soma samo alatima koji imaju udicu. U ove alate spada i bućka koja se koristi iz čamca. Smatra se da je najbolje vrijeme za lov soma jul i avgust.
Som se može loviti na sve mamce koji vam padnu napamet. Ide toliko daleko, da se domaći sapun (onaj koji se pravi od kostiju) smatra tradicionalno dobrim mamcem za soma. Ipak najčešći mamac je crna glista, pijavica, durbak, rovac, riba ili parće ribe, žaba. Po nekim izvorima, najbolji mamac za soma je manić.
Tehnike za lov soma su mnogobrojne, ali se najčešće koristi lov bućkom, varaličarenje, lov na mrtvu ribu, dubinski metod (ovdje su date verzije g. Vučića i "pop-up"), plovkom, lov na živu ribu i lov sistemom bez olova.
Kao mamac za bućku upotrebljava se rovac, mrmorak ili ribica. Bućka je jedno parče drveta obrađeno tako da sa jednog kraja ima rukohvat koji se nastavlja dijelom koji je potpuno pljosnat i na kraju se naglo završava sa proširenjem u obliku potkovice. Ovom potkovicom se udara o vodu i stvara specifičan zvuk koji izaziva soma i pokreće ga u akciju. Sastavni dio bućke je još i parče kanapa koje sa jedne strane ima omču gdje se vezuje dugački kanap, a sa druge strane se vezuje veća i jača udica iznad koje se pravi crvena kićanka. Na kanap iznad kićanke se naniže dvadestetak olova veličine i oblika spljostenog klikera, a na udicu stavi komad sunđera tako da pokrije vrat udice. Kada se lovi, ovaj dio bućke se vezuje omčom na jedan dugačak i jak kanap za čiji se drugi kraj veže veća prazna plastična kanta. Ova kanta služi kao lokator za soma, ukoliko ne možete strunu zadržati u ruci. Veliki som je toliko snažan da bez problema vuče čamac po vodi. Ovakvog soma je ponekad bolje pustit da sam ide, ne bi li se izmorio, a njegov položaj odredićete po položaju plastične kante na površini.
Som se uspješno može loviti i varalicom. Najbolji period za to su maj i jun. Za lov soma varalicom mora se upotrebljavati jak pribor i dobre varalice. Varalice za soma spadaju u grupu morskih varalica. Dužina treba da im bude od 10 do 15 cm i treba da budu teške od 20 do 90 g. Sem leti, kada se som približava obali i lovi na površini i kada je moguće koristiti kašike, som se lovi na tonuće voblere. Preporučuje se upotreba Meps Anglia long br.5, žutog ili narandžastog Giant Killera, Zoranovih voblera 7,9,11,13 cm jakih boja (crvena,zelena,žuto-zelena), dvostrukih kašika, Blue Fox Super Vibrex br.6 metalno obojenog i sa dodatnim kleperom i kombinacije kašike i šeda. Takođe dobro su se pokazale 90 gramske Yann kašike, 30 gramska Eira, Toby i Rapala Inokoo. Štapovi za soma su dugi 3 do 3,5 m sa mašinicom sa long kast špulnom koja ima špulnu kapaciteta 250 m promjera 0,40 mm. Zabacivanje se može vršiti iz čamca i sa obale. Ukoliko se vrši iz čamca, mora se paziti da se ne uznemiri riba neprirodnim zvucima, koji potiču od udaraca ribara i opreme o dno barke. Zabacuje se što dalje i nakon pada varalice u vodu, ona se pušta da potone do dna. Povlačenje je lagano, tek tom brzinom da varalica zavibrira. Ukoliko dođe do trzaja, izvlačenje grdosije se obično sastoji od dvije faze. U prvoj je potrebno, što prije soma odvojiti od dna i dovesti na površinu da "proguta" vazduh. Ovakav som, sada neće preplašiti ostale u jatu. Nakon toga slijedi polako i postepeno izmaranje ribe.
U toku dana i za vrijeme hladnijih mjeseci, som neće pojuriti za varalicom. Jedino što nam preostaje je da na tonuću jig glavu montiramo mrtvu ribicu i pokušamo da pogodimo rupu u kojoj je som. Ukoliko se mamac pravilno prezentuje, somu ispred usta, rado će ga uzeti. Mamac se vodi isto kao i varalica i koristi se isti pecaroški pribor.
Som se može loviti i dubinskom metodom g. Jovice Vučića. Na kraj najlona veže se olovo, dok se dvije udice vežu iznad olova. Prva na 20-tak santimetara iznad olova druga 20-tak santimetara iznad prve. Udice su veličine 2 ili 3. Podvezi su kratki oko 10-15 cm da se ne bi prilikom zabacivanja uvrtali oko osnovnog najlona. Udica se mamci durbacima. Mamac prilikom mamčenja navući na udicu do tri puta, širim bodom. Paziti da rep ostane slobodan kako bi mahao u vodi. Durbak je za razliku od pijavice mnogo bolji mamac, jer se u vodi širi i viori, dok se pijavica grči. Pored soma na ovaj mamac može doći i šaran i klen. Pecanje se odvija noću i to je najbolje početi oko 19:00 i završiti ga do 22:00. Na vrhu svakog štapa postavlja se zvono za signalizaciju. Najlon se drži maksimalno nategnut, ali tako da ne povija štap. Štapovi se smještaju u držače pod uglom od oko 60 stepeni. Peca se sa do tri štapa. Kontrira se na jači trzaj, ne na pipkanje.
Dubinski metod se koristi onda kada znamo gdje se riba nalazi ili predpostavljamo mjesto kuda će proći. Sa druge strane dubinski metod tačno postavlja mamac na željeno mjesto i dubinu. Po pravilu se koristi klizeće olovo, vezano na bočnom predvezu dužine od 50 do 80 cm preko virble, dok se na glavnoj struni vezuje udica sa mamcem. Olovo treba da stoji iznad mamca, dajući mu dovoljno slobode. Dubinskim metodom se po pravilu može prezentovati veći broj različitih mamaca, od kojih se najčešće koriste: debele crne gliste, veće klupko crvenih glista ili grupa pijavica na udici 4 ili 5. Pokazalo se da som rado uzima mamac koji ne leži na samom dnu i da nikada ne kopa po mulju. To je razlog što morate obezbijediti da vaš mamac bude dobro vidljiv. Jedan od lakših načina je da koristite komadić stiropora na vratu udice. Nakon zabacivanja, ovaj komad će izdizati udicu sa mamcem kao mini plovak.
"Pop-up" metod se koristi na svim vodama, a posebno na onima gdje je dno prekriveno debljim slojem mulja. Ovim metodom može se postaviti mamac na proizvoljnoj dubini i daljini.
Na glavni najlon postavite klizeće olovo-bombu minimalne mase 45 g. Nakon njega, stavite veliku perlu. Na kraj najlona vežite vrtilicu. Podvez dužine 60 cm sa jednom udicom vežite na vrtilicu. Za alku na udici, vežite vrlo tanak najlon. Dužina ovog najlona određuje na kojoj dubini želite da vam se nalazi mamac pri pecanju. Na drugi kraj tankog najlona postavite kuglu stiropora.
Na udicu postavite mamac i zabacite. Najlon nemojte zatezati dok se sistem ne stabilizuje. Sistem je stabilizovan, kada se kugla stiropora pojavi na površini vode. Nakon toga polako nategnite najlon. Ovim sistemom možete pretraživati sve dubine vode na jednom mjestu, samo jednim zabacajem. Polakim natezanjem najlona, pazite da ne pomjerite olovo na dnu, mamac približavate dnu, a laganim opuštanjem, mamac se opet vraća ka prvobitnom položaju. Ovo je jedan od najefikasnijih metoda pecanja soma.
Ribolov plovkom je moguć u onim mjesecima i dobu dana kada som prilazi obali i tu se u plićoj vodi hrani. Za sistem sa plovkom se koristi klizajući plovak ili vagler plovak. Na kraj najlona stavimo olovo, dovoljno da ispravi plovak i da ono legne na dno. Ispod olova stavimo predvez sa par sitnih olova i udicu. Mamčimo je standardnim mamcima, uz opcionu upotrebu stiropora.
Lov soma živom ribom je u suštini lov soma dubinskom metodom i lov soma plovkom, ali se u tom slučaju koristi živa riba kao mamac. Interesantno je na koliko načina riba može da se kači. Postoji nekoliko karakterističnih vezova: jednokraka udica ispod leđnog peraja, jednokraka udica kroz rep, trokraka udica ispod leđnog peraja, bilo koja od kombinacija trokrake i jednokrake koje su do sada predstavljene i šniranje. Pod šniranjem podrazumijevam da se iglom provuče komad najlona kroz leđa ribe, ispod leđnog peraja. Taj komad se savije, napravi se omča i nakači a udicu. Međutim postoji još jedan efikasan način vezivanja žive ribe. On se sastoji u sljedećem: na kraj najlona postavite teško olovo. Iznad njega o najlon okačite neki veliki plovak, na dubini koja je jednaka dubini vode u kojoj se peca. Sada se iznad tog plovka, ka štapu, postavlja još jedan klizeći plovak koji ima alku na vrhu ili mogućnost da se preko vrtilice povežu struna i plovak. Ispod plovka se postavlja predvez. Sistem se zabacuje i sada keder može da se pomjera i pliva nesmetano od štapa pa sve do mjesta bacanja teškog olova. Za ovaj sistem se koriste štapovi dužine od 3,3 do 3,6 m, jačine od 1,4 do 1,8 kg, sa mašinicom koja može da ima 250 m najlona 0,50 mm debljine.
Lov sistemom bez olova je uspješan i jednostavan, ali rijetko korišćen način. Za ovaj metod pecanja, potrebni su vam štap i mašinica identičnih karakteristika kao i za dubinski ribolov. Osnovni najlon je monofilament prečnika 0,40 mm ili većeg. Podvez se pravi od Carp Silk-a ili Quicksilver-a nosivosti 13 kg ili monofilamenta nosivosti preko 9 kg. Ako je podvez od monofilamenta provucite ga kroz silikonsku cjevčicu dužine 15 cm. Navucite je blago i na vrat udice kako se ne bi pomjerala pri zabacivanju. Podvez vežite na glavni najlon preko vrtilice. Udica treba da je broj 2 ili veća. Pored ove opreme potrebni su vam i identifikatori trzaja, i to majmuni, prsteni ili električni signalizatori. Nakon zabacivanja, sačekajte da mamac padne na dno. Polako zategnite najlon, ali tako da ne pomjerite mamac. Postavite na najlon identifikator trzaja. Kontrirajte čim riba počne da nosi mamac
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
 
SOM SOM I DEO
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Lov :: Ribolov-
Skoči na: