PrijemTražiRegistruj sePristupi

Share | 
 

 LOV NA MUFLONA I DEO

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
srpskelegende
Moderator
Moderator


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 44
Lokacija : Banatsko Novo Selo

PočaljiNaslov: LOV NA MUFLONA I DEO   Sub Feb 19, 2011 10:35 am

prikaz rasta rogova i starost
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
srpskelegende
Moderator
Moderator


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 44
Lokacija : Banatsko Novo Selo

PočaljiNaslov: Re: LOV NA MUFLONA I DEO   Uto Apr 12, 2011 10:09 pm

Muflon je predstavnik naše dlakave divljači visokog lova čijiekonomski potencijal nije ni izdaleka ostvaren i iskorištenu mjeri koju naša lovišta i naši ekonomski resursi omogućuju. Udrugim evropskim zemljama posvećena mu je daleko većapažnja, a njegov uzgoj je ekonomski potpuno opravdan.Mufloni su divljač Sredozemlja, odgovaraju im suha staništaobrasla svjetlijim šumama, s enklavama pašnih površina i partijamastjenovite - tvrde podloge.

Skoro sve zahtjevne uslovestaništa za muflonsku divljač zadovoljava veliki prostor ozelenjenoghercegovačkog krša. Nakon uklanjanja domaćih kozahercegovački krš je ozelenio i nastao je novi kvalitet u tomeprostoru, s odgovarajućim potencijalom bioproizvodnje. Tenovonastale uslove i pogodnosti treba iskoristiti za ponovnonaseljavanje muflonske divljači znajući da u hercegovačkomkršu postoje manje ili veće oaze, gotove idealne za obitavanjemuflona.

Ozelenjeni krš je slabo ili gotovo nikako naseljen, siromašans divljači, a treba znati da se njegov bioproizvodni potencijalmože uspješno valorizovati ponovnim naseljavanjem muflona.U ovim je predjelima obitavao veći broj muflona koji su istrijebljeniu toku rata, u njima je uzgoj muflona ocijenjen dobrim,pa bi bila velika šteta ne izvršiti ponovno naseljavanje u ovepredjele.

Tako je prije rata u cilju intenziviranja i racionalnog korištenjaprirodnih potencijala „Programom razvoja lovstva u BiH“,početkom sedamdesetih godina, predviđeno naseljavanjemuflona u lovne predjele Hercegovine. Naseljavanje je izvršenou lovne predjele, i to: u lovišta Vlaštica i Osišta - Trebinje (uograde i u slobodnu prirodu), Diva Grabovica (ograde),Koprivnica (ograde), Istup - Stolac (u slobodnu prirodu), žaba -Neum (u slobodnu prirodu), Vučjak - Bosanski Brod (ograde) iGostović - Zavidovići (ograde). Mufloni su naseljeni s Briona,iz Karađorđeva, Češke i Slovačke.

Rezultatima ovog naseljavanja bilo se zadovoljno i naseljavanjeje ocijenjeno uspješnim na svih sedamlokaliteta. Muflon se odlično prilagođuje uslovima životaevropskog kontinenta i mnogo je veći, teži i trofeji su mu boljinego na Sardiniji i Korzici, odakle je početkom 19. vijeka nase -ljen na evropsko kopno. Meso mu je odličnog ukusa, a rogoviovna su cijenjen i vrlo lijep trofej. U jakog muflona narastudo 100 cm duljine i 23-25 cm obima pri korijenu roga, a znajubiti teški i do šest kilograma. Skroman je u hrani, vjeran staništu,vrlo otporan na mnoge bolesti i čini veoma malo štete.Oblici uzgoja

Muflon se lako uzgaja u ograđenim lovištima. Ta okolnost bimogla već u bližoj budućnosti, uz ostale navedene odlikemuflona, biti vrlo presudna i značajna za povećanje ekonomskihinteresa uzgoja muflona u opsegu daleko većem nego što smoga do sada imali. U lovištima Bosne i Hercegovine primijenjenasu do sada dva načina uzgoja ove divljači: uzgoj u ogra -dama (kontrolirani uzgoj) i uzgoj u slobodnoj prirodi. Uzgoju ogradama je dvojak: uzgoj u čistom sastavu i uzgoj umješovitom sastavu s jelenom lopatarom i divljom svinjom.U čistom sastavu u ogradama uzgajali su se mufloni nalokalitetima Osišta - Trebinje na 700 hektara i Diva - Grabovicana 112 hektara. U Gostoviću su gajeni na 396 ha ograđenogprostora s jelenom lopatarom, a u Koprivnici na 870 ha ogradas jelenom lopatarom, divljom svinjom i divokozom. Stručnjacitvrde da minimalna površina ograđenog prostora za muflonskudivljač treba da je 150 ha i da po jednom grlu treba obezbijediti3-10 hektara ograđenog prostora. Ograde su bile podignute odžičanog pletiva 3,2 mm ili okruglog armiranog željeza promjera6 mm, na drvenim, betonskim i željeznim stupovima, s visinomograde 2,00-2,20 metara.

U odjeljenju za uzgoj muflona u ogradama prisutni su i nekiekonomski momenti: - ograđeni prostor je čisto u funkcijilovnog gazdovanja - stvaraju se značajne zalihe u živom mesu,što se pokazalo i sada za vrijeme nedavno završenog rata - namanjem prostoru imamo veću brojnost divljači - odstrjel i prodajareproduktivnih grla za daljnje naseljavanje imali bi puniekonomski značaj. Treba znati da smo imali muflona „teških“osam i više hiljada maraka.
Stanište

Muflon je vjeran staništu, u povoljnim uslovima životne sredinezadržava se stalno u neposrednoj blizini predjela u koji jeispušten prilikom naseljavanja. Ta okolnost je vrlo povoljna, jerosigurava uspjeh rada na proširivanju areala rasprostranjenostimuflona. Povoljan odnos je 1 : 1, a najviše 1 : 2 u korist ženki.Mufloni postignu spolnu zrelost rano, mužjaci već u prvojgodini života, a ovce u drugoj. Sposobnost oplodnje, poroda iodgoja dobrog podmlatka zadrže do visoke starosti. Sve ovcedvizice su spolno zrele i u pravilu budu oplođene u starosti odgodinu i po. Jedan ovan star tri i više godina može oploditi i petovaca.

Zastoj rasta roga nastupa između osam i deset godinastarosti. Muflon se pari u oktobru i novembru. Parenje traje petšestsedmica, pa jaki ovnovi u to vrijeme izgube dosta na težinii ne stignu se do zime oporaviti, pa često stradaju od zimskihnepogoda. Zato ne treba odstrjeljivati ovnove srednje dobi, većsamo one stare.

Kod uzgojnog odstrjela treba se usmjeravati i na uklanjanjejedinki koje pokazuju znakove nekadašnjeg križanja s domaćimovcama i na uklanjanje primjeraka s lošim oblikom trofeja.Ovca nosi 21-23 sedmice, a u martu-aprilu ojanji jedno dodva janjeta. Janje siše preko pola godine.
Prirodna prehrana

Muflon je izrazito šumska životinja, pa ipak u priličnovelikoj mjeri posjećuje susjedne poljoprivredne površine upotrazi za hranom. Mufloni koji se uzgajaju u slobodnoj prirodimogu napraviti štetu ponekad i do 30 posto. Zbog toga jeneophodno kod mjera osiguranja povoljnih prehrambenihodnosa u lovištu, uz mjere poboljšavanja i restitucije prirodneprehrambene baze, stvoriti i dovoljne poljoprivredne površinenamijenjene isključivo divljači. Time će se muflon u velikojmjeri odvratiti od izlaska na poljoprivredne površine koje imajudrugu namjenu.
Kako do kvalitetnih trofeja

Muflonska divljač u slobodnoj prirodi uzgajala se na planinižaba kod Neuma i u kanjonu Radimlje kod Stoca. U ovomuzgoju steklo se i pored ostalog i ova iskustva: muflonska divljačje skromnih zahtjeva i ostala je vjerna mjestu naseljavanja.Na usjevima pričinjava znatne šteta, pa je potrebno prijenaseljavanja muflona izvršiti biotehničko uređivanje lovišta,podizanjem pašnih površina, zasijavanjem i zasađivanjem omiljenogmu krmnog bilja, voćkarica i drugog bilja. Zato za naseljavanjeove divljači u slobodnu prirodu treba prethodno osiguratiširu društvenu podršku svih subjekata u prostoru i stalnoobnavljati površine pod krmnim biljem.Vrlo je važno utvrditi rejone kretanja stada i starijih muflona.Svake godine izvršen je uvid u rano proljeće u stanje divljači.Uvijek je nađena na uobičajenim obitavalištima i kada bi jeprisutnost lovaca pokrenula, izašla bi na uobičajene staze kretanja,poredana u kolonu, tako da se svako grlo moglo dobroosmotriti i uporediti njegov kvalitet. Grla su ocijenjena kaozdrava, tjelesno jaka i sposobna da obećavaju perspektivnu populaciju,iako tada nije vršen uzgojni i selektivni odstrjel.Uzgajivačima se preporučuje da od samog početka naseljavanjastrogo poštuju i provode principe uzgojnoga, selektivnogi sanitarnog odstrjela. To se mora provoditi jer je osnovni ciljuzgoja dobijanje kvalitetnih trofeja, za kojima u svijetu vladaveliki interes.
Zaštita

Muflon je vrlo plah i oprezan, pa se primjenom raznih plašilamogu spriječiti štete na poljoprivrednim usjevima. Za uzgojmuflonske divljači neophodno je da ona ima stalni mir u lovištu.Uzgajivači na mir moraju posebno paziti jer ova divljač imapotrebu za potpunijim mirom od druge divljači. Samo uz mirmogu se krda neometano razmnožavati, imati kvalitetne jedinkekoji će darivati kvalitetne trofeje. Krda su vrlo plašljiva i sklonapaničnom bijegu, što je u predjelima krša veoma opasno ipogubno. Jako je ranjiva od pasa skitnica, koji mogu napravitipravu pustoš. Prisutnost vuka, risa i šakala nije preporučljiva ulovištu muflonske divljači.Držeći se navedenih principa, predio gdje se izvrši naseljavanjemuflona za nekoliko godina će izrasti u reproduktivni centariz kojega će se divljač moći naseljavati i u ostale predjele, odkoji su najaktuelniji predjeli ozelenjenog hercegovačkog krša.
Trofej

Muflon je divljač koja spada u porodicu šupljorožaca(Bovidae). Trofej muflona su rogovi. Rogovi su im kožnatogporijekla a rastu na koštanom rožištu tokom cijelog života (živioko 20 godina). Rogovi rastu samo ovnovima, ovcama rijetko, ito samo tri do pet centimetara dugi roščići. Rogovi rastu u luku,slično kao kod domaćeg ovna. U jakog muflona narastu do100 cm dužine i 23-25 centimetara obima pri korijenu roga, aznaju biti i teški do šest kilograma. Rogovi se pri korijenuskoro dodiruju, do polovine duljine su jednako debeli, a dalje susve tanji i završavaju tupim vrhom. Presjek im nije okrugao,nego trokutast, a imaju pršljenove godove i ukrase.Starost muflona se određuje prema godišnjim prirastimaroga. Nekada rastu rogovi nepravilno, pa šiljci rogova urastajuu lubanju, obično pokraj očiju, pa se može desiti da usmrtejedinku.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
 
LOV NA MUFLONA I DEO
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Lov :: Lov-
Skoči na: