Silaža
Siliranje vlažnog zrna i klipa kukuruza se vrlo malo u praksi radi iako postoji mnogo pozitivnih razloga za ove silaže. Posebno je to potrebno uraditi u godini kada imamo jako vlažnu jesen i kukuruz ne može da sazrijeva, a vrijeme berbe kasni i prijeti napad bolesti koje će uzrokovati kvarenje klipa u polju i u koševima.
Siliranje vlažnog zrna i klipa kukuruza je relativno nov postupak, koji se sastoji u tome da se umjesto sušenja zrna ili klipa i čuvanja do njihove upotrebe vrši siliranje drobljenog ili mljevenog zrna i klipa.
Ovakav način spremanja vlažnog zrna i klipa kukuruza ima više prednosti – naročito ekonomskog karaktera, što treba posebno poštovati.
Postupak siliranja vlažnog zrna ili klipa kukuruza nije suviše komplikovan. Osnovno je da se zrno ili klip samelju (usitne) pomoću raznih mlinova čekićara ili na drugi način i potom ubace u silos i dobro sabiju kao i silaža od cijele kukuruzne biljke.
Siliranje vlažnog zrna i klipa kukuruza obavlja se biofermentacijom, kada se putem mliječno-kiselog vrenja vrši konzervisanje ove vrste stočne hrane.
Sabijanje će biti uspješno ako je prekrupa zrna ili klipa dovoljno vlažna. Najniži sadržaj vlage treba biti 28 do 32 odsto. Optimalna vlaga je 33 do 38 odsto, ali se može nedozrelo a mljeveno zrno silirati ukoliko sadrži i preko 40 odsto vlage.
Ukoliko je sadržaj (%) vlage niži od optimalnog, tada se kvašenjem dodaje potrebna količina vode i povećava udio vlage u siliranom materijalu kako bi se postiglo bolje sljepljivanje čestica prekrupe kukuruza i potpunije istiskivanje vazduha iz mase koja se silira tj. prekrupe zrna ili klipa kukuruza.
Poželjno je da se punjenje silosa obavi što prije tj. za što je moguće kraće vrijeme, jer ako punjenje silosa traje duže dolazi do burnih oksidacionih procesa koji dovode do povećanja gubitka hranjivih materija, promjene boje mase i mijenjanja njenog ukusa. Takvu prekrupu životinje nerado konzumiraju, a u težim slučajevima i obolijevaju.
Upotreba inokulanata je preporučljiva radi bržeg zakišeljavanja i smanjenja gubitaka u prvim fazama siliranja, a i zbog produženog djelovanja inokulanata na gotovu silažu i većeg iskorištenja hranjivih materija.
Ako se u procesu siliranja pojave duži prekidi može doći do pojave plijesni, a to je siguran znak da je došlo do kvarenja dijela silirane prekrupe kukuruza, koja je istovremeno postala neupotrebljiva za ishranu životinja. Ukoliko se siliranje mora prekinuti povrh gornjeg sloja prekrupe zrna ili klipa stavlja se plastična folija koja će spriječiti kontakt prekrupe s vazduhom. U to vrijeme može doći do prekomjernog zagrijavanja silirane prekrupe i da bi se to spriječilo treba staviti daske i preko njih neko opterećenje kako bi se stvorili normalni uslovi za uspješno vrenje, odnosno kiseljenje. Kada uzrok prekida siliranja prestane djelovati skida se upotrijebljeno opterećenje i plastična folija i nastavlja se nabacivanje mase u silos.
Za siliranje mljevenog zrna ili klipa kukuruza koriste se najbolji siloobjekti sa jakim zidovima. Ovo zbog toga što su gubici u hranjivim materijama vlažnog zrna ili klipa kukuruza veći nego kod spremanja silaže od cijele kukuruzne biljke. Zbog toga i sabijanju mase radi istiskivanja vazduha treba posvetiti odgovarajuću pažnju. Pogodniji su uži i duži trenč-silosi odgovarajuće visine, jer tada silo masa svojom težinom vrši pririsak na donje slojeve i pojačavajući istiskivanje vazduha obezbjeđuje dobijanje kvalitetne silaže.
Na manjim domaćinstvima moguće je samljevenu masu stavljati u najlon vreće, sabiti ručno, dobro uvezati da se spriječi kontakt sa vazduhom i takve vreće slažu na ocjedita mjestra i omogući fermentacija kao u silosima.
