EPANJEL BRETON
od nix taj Čet Sep 17, 2009 2:10 pm
OFICIJELNI STANDARD 2001.god.
STANDARD O PORIJEKLU KOJI VAZЕCI OD: 13.03.2001.GOD.
Klasifikacija FCI:
Grupa 7: pticar
Sekcija 1.2 kontinentalni pticar, tip Epanjel, sa radnim ispitom.
KRATAK ISTORIJSKI PREGLED:
Porijeklo Francusko, tačnije centar Bretanje. Sada brojčano prva rasa ptičara u Francuskoj. Vjerovatno jedna od najstarijih rasa tipa Epanjel, poboljšana do kraja 20-tog vijeka različitim ukrštanjima i selekcijama. Prvi projekat o standardu rase izrađen je u Nantu 1907.god., predstavljen je i prihvaćen za vrijeme prve plenarne skupštine kluba u Ludeaku (bivša Sjeverna obala) 7. juna 1908.god. To je bio prvi standard “kluba epanjel bretona sa prirodno kratkim repom”.
OPЕ TI ASPEKT:
Najmanji od svih ptičara epanjel breton je lovački pas sa kratkim repom ili bez repa. Skladno građen sa čvrstim ali ne suviše krupnim skeletom. U cjelini jak i plećat ali ne i zdepast, dovoljno elegantan. To je snažan pas živahnog i inteligentnog pogleda. Izgleda kao mali “cob breviligne-kratka građa”, pun energije koju čuva još iz svoje evolucije, model “breviligne” je željen i ustaljen od strane reformatora rase.
VAЕЅNE PROPORCIJE:
Lobanja je duЕѕa od nosnika u proporciji 3:2. U cjelini glava je proporcionalna sa tijelom.
-dubina grudi je blago manja od polovine visine grebena
-dužina skapulo-išijalnog (plećno-butnog) dijela jednaka je visini grebena.
PONAЕ ANJE/KARAKTER:
Pas koji se uklapa u svaku socijalnu sredinu, inteligentan, oprezan, mentalno uravnoteЕѕen. Polivalentan (viЕЎenamjenski) pas ptiДЌar namijenjen za svu divljaДЌ i na svim terenima. ZnaДЌajan je po traЕѕenju, naДЌinu hoda, ДЌulu vida, pretraЕѕivanju, spontanosti i naДЌinu drЕѕanja, podesnosti u dresuri.
GLAVA:
Predstavlja dobro izrezbarenu povrЕЎinu.KoЕѕa je dobro prirasla.
LOBANJSKI DIO:
Blago zaobljen lobanjski dio gledano odozgo kao i iz profila. BoДЌne strane lica su blago ispupДЌene. Lobanjsko-facijalne linije su pararelne. Е irina lobanje uzeta izmeД‘u jagodica je manja u odnosu na njenu ukupnu duЕѕinu. Arkade nisu ispupДЌene, ali obrazuju blago zaobljenu krivu. Frontalni dio lobanje je naglaЕЎen ali ne previЕЎe i pregrubo izraЕѕen. Vratni dio je pod blagim nagibom. Potiljak, kao i jagodice, osrednje je izraЕѕen.
FACIJALNI DIO:
nosna peДЌurka: velika, sa velikim nozdrvama, vlaЕѕnim i dosta otvorenim, boje u skladu sa dlakom, obodom kapaka i usana.
nosnik: pravolinijski(ravan), boДЌne strane nosnika su skoro paralelne.
usne: nisu labave, male ЕЎirine, veoma osjetljive i dobro pripijene. Donja je diskretno prekrivena gornjom ДЌija se kontura postepeno savija sve do njihovog sklopa malo vidljivog i dobro zatvorenog. U cjelini, bez depigmentacija.
vilica/zubi: zubalo dobro usaД‘eno, kompletno i zdravo sastavljeno u makazast zagriz.
obrazi: manje ispupДЌeni, koЕѕa dobro pripijena.
oči: blago zakošene, inteligentne, blage, blago ovalne, ne loptaste, sa osjetljivim kapcima i dobro postavljene, dobro pigmentisane. Boja rožnjače je u skladu sa bojom dlake, prvenstveno tamna. Izraz očiju je povezan sa pokretom uva, od osnove pa sve do vrha(cijelom dužinom), tako da time stiču pravi “bretonski izgled”.
uvo: visoko usaД‘eno, trouglasto, dovoljno veliko, viЕЎe kratko,(povuДЌeno naprijed vrhom doseЕѕe do stopa). Parcijalno prekriveno talasastim dlakama, naroДЌito u gornjem dijelu, dok je vrh prekriven kratkim ravnim dlakama. Uvijek je pokretno u sluДЌaju opreznosti ili u akciji.
VRAT: srednje je dužine, veoma mišićav, konusan i blago zaobljen, ali nikada okrugao. Dobro drži ramena, bez fanona.
TIJELO: gledano odozgo: pravolinijsko sve do krstiju i do kraja sapi.
greben: dobro pokretan, blago uoДЌljiv, naglaЕЎen, ali ne prenaglaЕЎen.
leД‘a: pravolinijska, kratka i kruta, prisno vezana za krsti(slabinski dio).
krsti(slabinski dio): kratka, široka, mišićava.
sapi: lagano nagnute, široke i mišićave.
grudi: spuЕЎtaju se sve do nivoa vrha lakata, ЕЎiroke, sa strane dovoljno zaobljene, ali ne i cilindriДЌne. Grudna kost ЕЎiroka i pozadi lagano podignuta. Zadnji bokovi dugi i vitki.
stomak: blago podignut
slabine: malo uzdignute i pomalo istegnute.
rep: usaД‘en visoko, stoji horizontalno ili blago oboren, ДЌesto vrlo pokretan u sluДЌaju opreza ili kada je pas u akciji. Epanjel breton moЕѕe da se rodi bez ili sa kratkim repom.
PREDNJI UDOVI:
Vertikalno postavljeni zglobovi, gipki i jaki.
ramena: pokretno, dugo(30% od visine grebena), sa gusto raspoređenim mišićima. Njegova kosina je kao kod svih trkača, obuhvata između 55° i 60° horizontalno. Vrhovo lopatica su udaljeni oko 5 cm.
rameni dio (predio od pleći do podlaktice): duga, sa gustim i izbočenim mišićima. Njegova dužina je malo veća od dužine ramena. Ugao plećno-nadlaktičnog dijela obuhvata između 115° i 120°.
podlaktica: mišićava i puna nerava. Njena dužina je malo veća od dužine ramenog dijela. Njen pravac mora biti skoro vertikalan.
grana šape: jaka, čuvajući izvjesnu gipkost, blago zaobljena (njena oblina obuhvata između 10° i 15° vertikalno.
prednja šapa: skoro okrugla, prsti spojeni, jastučići jaki, nokti kratki.
ZADNJI UDOVI:
Perfektno paralelni gledano od pozadi.
butina:duga sa gustim i izbočenim mišićima. Njena kosina u odnosu na horizontalu iznosi izme|u 70° i 75°.
noge (od butne kosti do potkoljenice): dužina malo veća od dužine butine, sa gustim i tvrdim mišićima. Širina njenog većeg dijela se postepeno stanjuje prema zglobu potkoljenice. Ugao butno-potkoljeničnog dijela iznosi oko 130°.
potkoljenica: tvrda sa izraЕѕenim tetivama.
skočni zglob: jak, gledajući iz profila njegov položaj skoro da je vertikalan.
zadnje šape: duže od prednjih čuvajući iste karakteristike.
KRETANJE:
razliДЌiti naДЌini hoda, lagani ali snaЕѕni, pravilni( ujednaДЌeni ) i Еѕivahni. Udovi se pomjeraju u jednu liniju bez vertikalnih oscilacija tijela i bez njihanja, leД‘a ostaju ДЌvrsta. Galop je najvaЕѕniji naДЌin hoda na terenu. Koraci su brzi amplituda osrednja. Zadnje noge se pri galopu ne izbacuju unazad.
KOЕЅA: njeЕѕna, priljubljena i dobro pigmentisana.
DLAKA:
može da bude nježna, ali ne svilenkasta, ravna ili veoma blago talasasta. Nikada kovrdžava. Ravna na glavi i prednjoj strani udova. Zadnji udovi su otpozadi obilno prekriveni dlakom(zastavicama) koja postepeno umanjuje svoju dužinu prostirući se sve do korijena šape i nožnog spleta pa čak i ispod ( odozdo ).
BOJA:
dlaka je oranЕѕ-bijela, crno bijela, braon bijela, sa ЕЎarama koje zauzimaju neravnomjerne oblasti. Mogu biti ДЌistih boja ili pjegavi na nosniku usnama i udovima. Sa jednakim vatrenim ЕЎarama oranЕѕ ili tamno oranЕѕ na prednjem dijelu glave, na usnama, oko oДЌiju, na udovima, po grudima, iznad vrha repa kod trobojnih pasa. Mala ЕЎara na ДЌelu je prihvatljiva kod svih boja. Jednobojna dlaka nije prihvatljiva.
VISINA:
muЕѕjaci:
minimalna visina: 48cm sa tolerancijom -1cm
maksimalna visina: 51cm sa tolerancijom +1cm
Еѕenke:
minimalna visina: 47cm sa tolerancijom – 1cm
maksimalna visina: 50 sa tolerancijom +1cm
idealna visina:
muЕѕjaci: 49-50cm
Еѕenke:48-49cm
MANE (NEDOSTACI):
svako odstupanje u odnosu na ono ЕЎto je prethodno navedeno, moЕѕe se smatrati nedostatkom koji Д‡e biti kaЕѕnjen u zavisnosti od njegove ozbiljnosti.
karakter: plaЕЎljivost, plahovit pogled.
linije glave: blago se razilaze(divergentne)
nosnik: uzak i klinast
nosna peДЌurka: unutraЕЎnjost nozdrva depigmentisane.
zubalo: sastavljeno u klijeЕЎta. Zubi slabo usaД‘eni.
usne: debele, suviЕЎe opuЕЎtene, pretjerano labave.
oДЌi: loptaste, bademaste ili okrugle.
uЕЎi: nisko usaД‘ene, uzane na poДЌetnom dijelu.
LeД‘a: sjedlasta ili luДЌna.
sapi: suviЕЎe uske ili veoma opuЕЎtene
abdomen(stomak, zadnji dio tijela): ogroman, jako pripijen (hrtast).
ЕЎape: spljoЕЎtene, suviЕЎe duge ili okrugle.
vrat: suviЕЎe kratak i naboran, blagi fanon
krsti: duga, uska, slaba
bokovi: udubljeni, ДЌesto povezani sa slabom krstima kojima nedostaje ЕЎirina.
udovi: tanke kosti, izbaДЌeni laktovi, izvijene noge prema spolja ( O noge ) ili prema unutra (X noge).
dlaka: srasla sa tijelom. SuviЕЎe kratka.
OZBILJNE MANE:
ponaЕЎanje: ravnoduЕЎan temperament.
lobanja: jagodice veoma izraЕѕene, fanon veoma istaknut, arkade veoma uoДЌljive, stop previЕЎe izraЕѕen.
oДЌi: svijetle, pogled zao kao kod ptice grabljivice.
vrat: pretjerano dugaДЌak, fanon izraЕѕen.
način hoda: poteškoće prilikom hoda.
ELIMINATORNI NEDOSTACI:
- sve karakterne mane: pas koji ujeda, agresivan prema psima ili ljudima ili plaЕЎljiv pas.
- nedostatak kod ovog tipa: nedostatak karakteristika rase, pas koji u svojoj rasi viЕЎe na liДЌi na druge pse iste vrste.
- veliДЌina: van granica standarda.
- linija(forma) glave: konvergencija
- nenormalna(neprirodna) ЕЎara: bijela ЕЎara na uЕЎima, oko uokvireno bijelom bojom.
- oДЌi: veoma svijetle, razliДЌitih boja, razrokost, entropija i ektropija.
- vilica: prognatizam (predgriz).
- zubalo: PM1 isto kao i M3 se smatraju nebitnim. Samo se može prihvatiti odsustvo 2PM2 ili 1PM2 i 1PM3. Ostali nedostaci su eliminatorni kod zuba(PM2 i PM3). Svaki drugi nedostatak zuba povlačiće za sobom eliminaciju.
- pigmentacija: nedostatak pigmenta na nosnoj peДЌurci i oДЌnim kapcima.
- prisustvo zadnjeg nokta, zakrЕѕljalog.
- ozbiljne morfoloЕЎke anomalije.
N.B. muЕѕjaci moraju imati dva testisa spuЕЎtena u skrotum.
Rasa potice iz Spanije .U XIV veku donet je na Bretanju,gde je i dobio ime.Nije bio narocito poznat kao pticar,sve do zadnje cetvrtine proslog veka.Englezi su u to doba dolazili na Bretanju radi lova na jerebice i sljuke.Zbog slabih saobracajnih veza u to doba,Englezi su ostavljali svoje pse na Bretanji u toku sezone lova.To je bila prilika da se nekontrolisano pare sa Bretonom.Prvi mesanci su se lovno pokazali izvanredni,sto je bio povod da Francuzi pristupe organizovanom dodavanju krvi,Prvenstveno E ngleskog setera,koji je po tipu i odlakanosti najblizi Bretonu.Zbog efikasnosti u lovu potomaka,fond je brzo narastao a kakao su se pokazali stabilnim u tipu i karakteru,rasa je priznata 1907g.
U oplemenjenom Bretonu srecno su se spojile sve najbolje karakteristike obe rase.Breton je ostao malog rasta,kratak,zdepast,cvrst,robustan,preduzimljiv,inteligentan,hrabar i sa puno lovacke trasti,a od Setera je usvojio oranz belu boju,finese nosa,cvrstinu stajanja i metodicnost rada.U proslom veku vrsene su neznatne izmene.Prvo,neke jedinke su pokazivale vecu duzinu i visinu od predvidjenog standardom,uticajem krvi Setera,zbog cega su Francuzi pristupili infuziji krvi,sada iskljucivo Bretona.Koristeci Englesku formulu-in breding-,sto im je sasvim uspelo.Ta tzv.vertikalna formual,po kojoj su parili dedu sa unukom i babu sa unukom,pokazala se dobrom.Ona je jace fiksirala karakter,kvalitete i mane familije,sto je Bretona vratilo u regionalni tip.Rasa se ustalila na visini oko 50cm,crno bela boja usvojena je prvim standardom,zatim su je ukinuli i ponovo je uneli u standard 1956.g. po ugledu na Engleze koji priznaju sve boje za svoje rase.Standardom FCI sada je priznata belo oranz,belo braon,belo crni i trobojni.Priznali su i stence koji se kote sa repom s tim da se skracuje do duzine 2cm.U toku celog veka vrsena je stroga selekcija kako eksterijera na izlozbama,tako i na utakmicama u radu prolecnim i jesenjim sa odstrelom.U Bretonu su sazeti svi lovacki kvaliteti.
Uravnotezenost mu omogucuje da u potpunosti vlada sredstvima sa kojimaga je priroda obdarila i da ih u savrsenoj harmoniji prilagodjava uslovima terena i vremena.Lovacka strast je kod njega veoma izrazena.Brzinom rada se priblizava engleskim pticarima.Na utakmicama Field-trials brzina rada je cenjena kao i kvalitet nosa.Veca brzina uslovljava i visoko drzanje glave pri radu,sto je takodje uslov na utakmicaam.Uz to,brzi galop ne omogucuje rad niskim nosom,jer bi trpeo povrede glave.Ali,svaki inteligentan pas,zavisno od potrebe,koristi i visok i nizak nos,kao sto smenjuje kas i galop,ako ga uslovi terena na to prisiljavaju.Bretna ne treba podsticati na aktivnost.Radi jednako na temperaturi plus ili minus 30C.Ako je bezvodan teren narocito leti,treba za njega nositi vodu.
Izdrzljiviji je od bilo koje rase pticara,sto mu omogucuje kvadratna gradja tela.Jednako je aktivan na pocetku i na kraju lova.Voli rad u vodi u koju ulazi najcesce prvim kontaktom.Takodje je hrabriji od ostalih pticara.Breton je tvrdoglav pas sa jace ispoljenom teznjom za nezavisnoscu,ali i pored toga lako prihvata dresuru.Ljubitelji ove rase ga opisuju kao maksimum kvaliteta u minimalnoj zapremini. Rasa potice iz Spanije .U XIV veku donet je na Bretanju,gde je i dobio ime.Nije bio narocito poznat kao pticar,sve do zadnje cetvrtine proslog veka.Englezi su u to doba dolazili na Bretanju radi lova na jerebice i sljuke.Zbog slabih saobracajnih veza u to doba,Englezi su ostavljali svoje pse na Bretanji u toku sezone lova.To je bila prilika da se nekontrolisano pare sa Bretonom.Prvi mesanci su se lovno pokazali izvanredni,sto je bio povod da Francuzi pristupe organizovanom dodavanju krvi,Prvenstveno E ngleskog setera,koji je po tipu i odlakanosti najblizi Bretonu.Zbog efikasnosti u lovu potomaka,fond je brzo narastao a kakao su se pokazali stabilnim u tipu i karakteru,rasa je priznata 1907g...
