Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 Sve o kajsiji

Ići dole 
AutorPoruka
Dorel
Redovni Clan
Redovni Clan
Dorel


Broj poruka : 168
Datum upisa : 03.03.2011
Godina : 47
Lokacija : Uzdin

Sve o kajsiji Empty
PočaljiNaslov: Sve o kajsiji   Sve o kajsiji EmptyPet Mar 04, 2011 12:30 pm

Sve o kajsiji.
Nazad na vrh Ići dole
Dorel
Redovni Clan
Redovni Clan
Dorel


Broj poruka : 168
Datum upisa : 03.03.2011
Godina : 47
Lokacija : Uzdin

Sve o kajsiji Empty
PočaljiNaslov: Re: Sve o kajsiji   Sve o kajsiji EmptyPet Mar 04, 2011 2:46 pm

Nazad na vrh Ići dole
Dorel
Redovni Clan
Redovni Clan
Dorel


Broj poruka : 168
Datum upisa : 03.03.2011
Godina : 47
Lokacija : Uzdin

Sve o kajsiji Empty
PočaljiNaslov: Re: Sve o kajsiji   Sve o kajsiji EmptyPon Mar 07, 2011 11:26 am

Pregled teme :

Kajsija (lat. Prunus armeniaca, tur. kayısı), takođe poznata po imenu „marelica", je kontinentalna koštuničava voćka koja zajedno sa šljivama, bademima, breskvama, višnjama i trešnjama pripada rodu Prunus familije Rosaceae.
Poreklo i status kajsije
Centar nastanka i prirodni areal ove vrste teško je definisati, usled rane domestifikacije (3 milenijum p. n. e.). Kajsije najverovatnije potiču iz predela Srednje Azije i severoistočne Kine, iz oblasti u blizini ruske granice. Moguće je da prirodni areal vrste obuhvata i Korejsko poluostrvo i Japan. Kajsija, iako to njeno botaničko ime sugeriše, ne potiče iz Jermenije. U Jermeniju su kajsije stigle posle 3000 godina, šireći se duž Puta svile. Odatle su je Rimljani, oko 70. godine pre nove ere, proširili po celoj Evropi.
Danas, divlje (nedomestifikovane) jedinke kajsije rastu u veoma malim grupama u Kini, Kazahstanu, Kirgiziji i Uzbekistanu. Usled male brojnosti ovih populacija, vrsta Prunus armeniaca smatra se ugroženom.
Uzgojene sorte kajsija raširene su širom planete. Najbolje uspeva u oblastima sa blagom, mediteranskom klimom, usled čega se u takvim oblastima intenzivno komercijalno uzgaja.
Opis
Kajsija raste kao žbun ili nisko drvo, visoko 8—12 m, sa stablom prečnika do 40 cm. Oblik krošnje je okrugao, ponekad pljosnat. Kora stabla je tamnosiva, uzdužno ispucala. Mlade grane i lisne drške su često crvenkaste boje. Listovi su ovalni, dugi 5—10 cm, široki 5—8 cm, sa špicastim vrhom, zaobljenom bazom i nazubljenom ivicom. Lisne drške su duge 2—4 cm. Cvetovi imaju kratku cvetnu dršku, pa često imaju izgled sedećih cvetova. Razvijaju se usamljeno ili u parovima, najčešće pre listanja biljke. Prečnik cveta je 2—4,5 cm. Cvetna loža i čašični listići su dlakavi, krunični listići su bele do bledoružičaste boje, dugi 11—15 mm. Kajsija je samooplodna, retko stranooplodna biljka (auto-inkompatibilni su na primer kultivari "Riland" i "Perfection"). Najvažniji oprašivač je pčela.
Plod je koštunica, podseća na malu breskvu, prečnika 1,5—2,5 cm, žute do narandžaste boje, ponekad i crvene na strani izloženoj suncu. Jedno seme se nalazi unutar tvrde koštice. Diploidni broj hromozoma je 2n=16.
PREUZETO SA-http://www.diplomski-rad.com/VOCARSTVO/seminarski-diplomski-rad-vocarstvo-kajsija.html
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





Sve o kajsiji Empty
PočaljiNaslov: Re: Sve o kajsiji   Sve o kajsiji Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
Sve o kajsiji
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Privreda :: Poljoprivreda :: Vocarstvo-
Skoči na: