PrijemTražiRegistruj sePristupi

Share | 
 

 PCELARSTVO ZA POCETNIKE I DEO

Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Ići dole 
AutorPoruka
srpskelegende
Moderator
Moderator


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 44
Lokacija : Banatsko Novo Selo

PočaljiNaslov: PCELARSTVO ZA POCETNIKE I DEO   Sub Mar 05, 2011 10:18 am


I vi možete ovako
Zašto pčelarstvo? Druženje sa pčelama je u prirodi i na otvorenom prostoru. Korišćenjem pčelinjih proizvoda čovjek je dugovječniji, zdraviji i vitalniji. Pčele su veliki čistunci i prostor oko pčelinjaka je u krugu od 8 metara savršeno čist, a mikroba nema u krugu od 16 metara. Pčelarstvo osim hobija može biti dopunsko, a na višem nivou i osnovno zanimanje od kog se može solidno zaraditi.
Ko se može baviti pčelarstvom? Da bi neko postao teniski šampion 7 godina je krajnje vrijeme da se počne baviti tim sportom. Pčelarstvom se može početi baviti i sa 70 bez obzira na pol. Jedino ograničenje je to što pčele znaju da ubodu i na svakog čovjeka ne ostavlja iste posljedice. Istina je da pčele neće napasti bez razloga i da od ophođenja prema njima zavisi koliko će se uboda zaraditi, ali nema pčelara koji nikad nije uboden bez obzira na svu zaštitnu opremu koju posjeduje. Postoji izvjestan broj ljudi koji su alergični na pčelinji ubod (nedavno smo pisali na tu temu) i zato svako ko želi da se bavi pčelarstvom treba provjeriti da li je otporan.
Kako početi? Idealno bi bilo upoznati se sa nekim iskusnijim pčelarom iz okoline i posjetiti njegov pčelinjak, pomoći mu u radu, upoznati se sa pčelama i opremom, kao i njegovim iskustvima i konkretnim problemima. Koliko god da traje pripravnički staž pravi početak će biti težak. Stari novosadski pčelar Stanko Panian je rekao „Ko pčelari 15 godina dobar je početnik“.
Gdje postaviti pčelinjak? Prvo da kažemo gdje ne postavljati. Pri lociranju pčelinjaka treba zadovoljiti prirodne i društvene norme. Pod prirodnim normama podrazumjevamo da pčelinjak se ne smije postavljati blizu zapaljivih materija, štala, svinjaca, đubrišta i smetljišta, kao i blizu saobraćajnica. Ne postavljati košnice na prometnom mjestu na placu nego se potruditi da se obezbjedi mir kako pčelama tako i od pčela.
Pod društvenim normama podrazumjevamo zakonske regulative, ukoliko planirate pčelinjak u naseljenom mjestu u Srbiji to izgleda ovako , svaka lokalna zajednica u svim zemljama regiona ima svoje specifičnosti koje treba ispitati, ali u svakom slučaju savjet je da budete u dobrim odnosima sa komšilukom i da ne rizikujete susrete sa inspekcijom.
Pčelinjak se postavlja u neku zavjetrinu da bi bio zaštićen od vjetrova i jačih vazdušnih strujanja, ali da se u toku ljeta nalazi u šarenoj hladovini (nikako debeli hlad). Otvori na košnicama iz kojih one izlijeću u prirodu (leta) treba okrenuti u rasponu jugoistok-jugozapad. Zemljište na kom su košnice treba biti ocjedito čime se spriječava truljenje košnica, plijesan saća i bolest nozemoza. Idealno bi bilo ako bi se u blizini pčelinjaka nalazila neka rječica ili potok, a ukoliko je to nemoguće ostvariti potrebno je obezbjediti pojila sa pijaćom vodom.
Posljednji (ili prvi) uslov je da se pčelama obezbjedi dovoljna količina hrane (paše). Zato su pčelinjaci često u voćnjacima ili blizu njih (u razvijenim zemljama svijeta voćari plaćaju pčelarima da su košnice blizu voćnjaka jer pčele oprašuju voćke i povećavaju rod, kod nas pojedini voćari truju pčele, ali nećemo o tim negativnim primjerima), u šumama ili livadama. Najpoznatije medonosne biljke su bagrem, lipa, kadulja, kesten, vrijesak, uljana repica, facelija, suncokret, evodija, dren, vrba, lijeska, oskoruša, maslačak… Koliko god neka biljka bila medonosna idealno je da pčele imaju raznovrsnu pašu. Zato se mnogi pčelari dovijaju na različite načine, jedni uzgajaju medonosno bilje, drugi su nomadi i odvode pčele u specijalnim prikolicama na mjesta koja su poznata po dobroj paši.
O broju i vrstama košnica, rojevima, pčelarskoj opremi i troškovima neophodnim za pčelarstvo uskoro.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
srpskelegende
Moderator
Moderator


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 44
Lokacija : Banatsko Novo Selo

PočaljiNaslov: Re: PCELARSTVO ZA POCETNIKE I DEO   Sub Mar 26, 2011 4:24 pm




Osnovna pčelarska oprema nije standardizovana i ona je sve veća što je bavljenje pčelarstvom ozbiljnije. Ono što je neophodno je sveska, nebitno kog formata, ali obavezno tvrdih korica jer treba izdržati i dugo trajati. Ova sveska će biti vaš pčelarski dnevnik u koji ćete zapisivati sve vaše aktivnosti i podsjećati vas na sve bitne aktivnosti. Vremenom ćete shvatati njenu važnost.
Pčelarska kapa je neophodan dio opreme. Treba zaštititi i ostatak tijela, ali su glava i vrat ipak prioritet. Postoje specijalna pčelarska odijela, ali za njih ima vremena, za zaštitu su pored kape neophodne duboke čizme, rukavice, a pri oblačenju treba izbjegavati jarke boje.
Dimilica služi za umirivanje pčela. Obavezno se koristi pri svakoj manipulaciji sa košnicama. Može se kupiti originalna, a može poslužiti i pumpica koja se koristi po frizerskim salonima.
Pčelarski nož je sa jedne strane prav, a sa druge povijen. Služi za odvajanje poklopne daske od tijela košnice, za razdvajanje ramova, čišćenje zidova košnice i slično.
Ručna četka ima ulogu skidanja pčela sa ramova. Treba obratiti pažnju da se redovno čisti i da sa nje ne pada med na okolinu košnice jer bi to moglo izazvati grabež.
Centrifuga za vrcanje koja može biti mehanička (jeftinija) i električna.
Pojilica za vodu može biti plastična pojilica za piliće ili isječena auto guma. Bitno je da pojilica bude čista, a voda svježa.
U opremu koja će vrlo brzo postati neophodna spadaju i hranilica za prihranjivanje, čistilica podnjače, pčelarska, vaga, matične rešetke…
A koliko će to zadovoljstvo da košta? Košnica sa pčelama košta oko 100 evra pri čemu su uračunate i satne osnove – table voska, boja za košnicu i okovi. Ukoliko kupujete pojedinačno, nova LR košnica košta oko 80 KM, a roj na 10 ramova od 80 do 100 KM pri čemu jednu KM možete dobiti za oko 53 dinara, 3,8 kune ili 0,52 evra. Pčelarska kapa košta 6 KM, dimilica 5-10 KM, rukavice oko 5 KM, viljuška za otklapane saća oko 3 KM, četka i nož po 5 KM. Nemojte da vas ove cifre obeshrabre jer jedna košnica uz solidno održavanje može trajati preko 20 godina, a ukoliko nemate katastrofalnih uginuća ili ako paša nije potpuno zakazala prva godina bi trebala biti za otplaćivanje troškova, već u drugoj sezoni bi trebalo da se ostvari i neka zarada.
Za kraj… treba pomenuti bolesti pčela i da će izdvajanja za lijekove činiti dio troškova. Postoje misteriozna uginuća pčela, ali ako se društva tretiraju na vrijeme i po propisima itekako se može uticati na to da gubici ne budu katastrofalni.
Proizvodnja meda je samo jedna od oblasti pčelarstva koja je najrasprostranjenija, ali osim meda postoji i niz drugih pčelinjih proizvoda čija je proizvodnja profitabilnija, ali i zahtjeva više vještine i znanja pa se iskusniji pčelari specijalizuju za proizvodnju voska, mliječi, propolis, polen, pčelinji otrov, neki su „maheri“ u proizvodnji matica, a neki su se usavršili u proizvodnji rojeva, jedni prave preparate koji se koriste u liječenju, drugi vide budućnost u kozmetičkim preparatima na bazi pčelinjih proizvoda…
Ono što ne muči pčelare početnike, a što se sa svakom novom košnicom nameće kao pitanje je kome prodati sav proizveden med, ali do toga treba stići. Da bi neko bio dobar pčelar treba biti i majstor i stolar i poljoprivrednik i veterinar i stručnjak za propagandu i marketing.
I na samom kraju… vraćamo se na početak. Dobar pčelar se postaje svakodnevnim učenjem i usavršavanjem, praktičnim i teoretskim. Praksa se stiče na pčelinjaku, prvo kod više puta pomenutog nj.v. iskusnog pčelara, a zatim i na svom pčelinjaku u cjelodnevnom druženju sa pčelama. Teorija se kupi iz stručne literature, iz medija, sa interneta. Ima mnogo dobrih i zanimljivih knjiga, a sve je veći broj dobrih sajtova (sa znanjem nekog svjetskog jezika se horizonti šire do neslućenih granica). Ako moramo izabrati jedan naša preporuka je sajt pokojnog dr Miroslava Farkaša www.pcelinjak.com . Takođe, preporučujemo vam uključivanje u lokalno udruženje pčelara, što zbog pomoći što zbog druženja jer su pčelarske priče bez kraja. Na internetu nema boljeg mjesta za razmjenu pčelarskih tema od foruma na sajtovima www.spos.info i www.pcela.hr gdje će se uvijek naći neki pčelar koji će vam odgovoriti na svako vaše pitanje.
Nazad na vrh Ići dole
Pogledaj profil korisnika
 
PCELARSTVO ZA POCETNIKE I DEO
Pogledaj prethodnu temu Pogledaj sledeću temu Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Privreda :: Pcelarstvo-
Skoči na: