Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 ROJENJE PCELA

Ići dole 
AutorPoruka
dudo
Pocetnik
Pocetnik
dudo


Broj poruka : 76
Datum upisa : 20.02.2011
Godina : 52
Lokacija : Jagodina

ROJENJE PCELA Empty
PočaljiNaslov: ROJENJE PCELA   ROJENJE PCELA EmptyPon Mar 28, 2011 4:43 pm


ROJENJE PCELA 94fabfe487

Rojenje

Kišno i neobično hladno vreme ove godine upropastilo je bagremovu pašu u celoj zemlji. Retki su pčelari koji se mogu pohvaliti makar i skromnim prinosima. Ali je zato, posle onako blage zime i burnog razvoja društava, sledeći nepogrešive zakone prirode, gotovo u čitavoj Srbiji došlo do masovnog rojenja društava.

Šta činiti ako primetimo da su pčele tek počele da hrane matičnjake; ako su tek započeti? Rešenje ima više. Blagodareći osobinama LR košnice, nastavljače, relativno lako se može rešiti ovakvo predrojevno stanje, i po želji stvoriti ili ne nove zajednice.

Najjednostavnije je napraviti jedan ili dva oplodnjaka s puno pčela i legla i postaviti ih na novo mesto. Izletnice će se vratiti u glavnu zajednicu, a mlade će ostati da odneguju dodati matičnjak koji mora biti zatvoren. Tako ćemo oduzimanjem legla i mladih pčela glavnu zajednicu oduvratiti od rojenja.

Može se učiniti i drugačije, ako je matica starija ili je zbog nekog nedostatka treba smeniti. Pronađe se i od rama na kome je zatečena i još nekoliko okvira legla, polena i meda formira se nukleus. Doduše, tako se nešto gubi od snaga glavne zajednice, ako se čeka da sama izvede maticu. Međutim, tokom čitave aktivne sezone na pčelinjaku treba imati ponešto matičnjaka i nakon šest sati, ili još bolje sutradan, zajednici ga treba dodati. Kratki zastoj se neće bitno osetiti, jer će mlada produktivna matica ubrzo to nadoknaditi.

Među pčelarima je veoma popularan i način koji je još davno predložio Pelet, pa se po njemu i naziva. Potrebno je pronaći maticu i taj ram postaviti u plodišni nastavak. Ostali prostor popuni se praznim izgrađenim saćem i satnim osnovama i poklopi matičnom rešetkom.

Svo ostalo leglo i pčele prebace se u krajnji gornji nastavak, daleko od matice i njenog uticaja, tako da se mnoštvo pčela oseti kao bezmatak i odpočinje izvlačenje matičnjaka. Velika masa pčela koja prati leglo omogućiće da oni budu lepo odnegovani.

Dole će se stanje odmah smiriti, matica nastavlja normalno da poleže jer je mesta na pretek pa nema ni traga od rojevnog raspoloženja. Pred sledeću pašu stara matica može se izdvojiti u jedan nastavak, ukoliko je još uvek valjana, i tu će do kraja sezone, uz malo pomoći, uspeti da se obezbedi za prezimljavanje.

Međutim, iako je bagremova paša nesumnjivo ove godine podbacila, pčelarski optimizam tera nas na razmišljanje o narednoj velikoj paši, suncokretovoj. Period od oko četrdeset dana, koliko protekne između ove dve paše, vreme je koje na pčelinjaku treba smišljeno iskoristiti. Ako do rojevnog raspoloženja i nije došlo, velika količina pčela će ga sigurno uskoro izazvati. Zato valja delati.

U većini krajeva sada postoji tiha ili čak značajnija paša, u priobalju reka tu je amorfa ili bagremac, koji za tili čas zaodene unutrašnjost košnice u crveno svojim nektarom boje roze vina i bogatstvom krvavo crvenog polena.

Ako smo u vreme bagremove paše bili vredni i vreme pametno iskoristili za uzgoj kvalitetnih matica, sada je trenutak da se one upotrebe. Ako nismo stigli, odlično će nam poslužiti i dobri matičnjaci.

Pošto po prirodnim zakonitostima društva teže ka tome da se umože, ne treba vršiti nikakvo nasilje nad njima, treba ih izrojiti. Međutim, ako bi se deo pčela odvojio u nove zajednice, dobili bismo više košnica na pčelinjaku, ali i delimično umanjenje snage proizvodnih društava. Zato izrojavanje treba izvršiti u samoj košnici. Naravno, za ovo koristimo samo veoma jaka ruštva.

Kod LR košnica, zbog jednakih dimenzija svih korpusa i ramova, jednostavno je to uraditi. Dovoljno je samo fizički odvojiti plodišni i medišni prostor. Lično pozitivno iskustvo je da se u tu svrhu mogu odlično upotrebiti plastične folije koje su s proleća korišćene kao utopljavajući materijal. To su, u stvari, dobro oprani džakovi od veštačkog đubriva, okrojeni na dimenzije LR nastavaka. Jedan džak daje tačno četiri folije uz nešto viška za obrezivanje. Ovim folijama odvajamo plodište od medišta u potpunosti, mirisi se ne prenose, a debljina i jačina džaka je takva da ga pčele ne progrizu.

Izrojavanje vršimo tako što iz plodišnog nastavka oduzimamo svo zatvoreno leglo, ostavljajući samo otvoreno i maticu. Sav ostali prostor popunjavamo izgrađenim saćem, ostavljaući krajnje ramove napunjene hranom, medom i polenom. Leglo i pčele koje se na njemu zateknu, prebacujemo u plodišni nastavak, dopunjavamo ga ponekim ramom sa satnom osnovom i, takođe, ramovim sa hranom. Otvaramo gornje leto.

U plodište se vraćaju sve izletnice gde zatiču samo maticu na otvoreno leglu, uz ponešto hrane. Ostalo je sve prazan prostor. Sve u svemu, to bi imale i da su se izrojile i negde okačile na granu; ovako bar imaju krov nad glavom i ponešto legla. Ako su se i pripremale za rojenje, sada im više takve ideje nisu aktuelne. U ovom prostoru treba obnoviti zajednicu, a prostora za zaleganje je na pretek.

U medištu, koje je sada postalo gornje plodište, uskoro će se osetiti nedostatak matice. To je povoljan trenutak da se doda matičnjak ili, ukoliko imamo, matica u kavezu. Novo plodište imaće samo zatvreno leglo i kućne pčele, pa mu obavezno treba pomoći u prvo vreme sa nešto prihrane, odnosno bar pojenjem vodom jer zajednica nema vodarica, a vreme je već uveliko prilično toplo. Za kratko vreme i u gornjem plodištu će doći do razvoja nove zajednice, sa mladom produktivnom maticom.

Oba društva živeće kao dobre komšije sa susednih spratova, ovih četrdesetak dana, stvarajući radnu pčelu koja će donositi prinos u suncokretovoj paši. Tada zaista treba dosta pčela, jer ova paša na dobrim terenima i sa dobro negovanim usevom, zna obilno da zamedi.

Pred selidbu na pašu, barijera se uklanja i obe zajednice se ujedinjuju u jednu, veoma jaku sa oko 80000 do 90000 pčela. Spajanje može da se lako uradi zamenom folije ventilacionom mrežom, na čije mesto potom dolazi matična rešetka. Stara matica se uklanja, mlada dolazi u medište, a cela košnica se potom preuredi za medobranje.

Ovim postupkom dobijamo brojna i jaka društva za nastupajuću pašu, a uz to i smenjujemo matice. Sve to bez ikakvih dodatnih pribora za prusmeravanje pčela, samo sa plastičnom folijom od zimus i malo dobre volje. Pune kante će biti dovoljan razlog jer ovako snažna društva produktivnija su od jednomatičnih i dvostruko, sa dnevnim unosima čak i preko desetak kilograma. Kada se bude vrcao suncokretov med, biće jasno zašto je sve ovo valjalo uraditi.

AUTOR:Dejan Kreculj
www.medija.netfirms.com
pcelicamaja@myrealbox.com
Nazad na vrh Ići dole
 
ROJENJE PCELA
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» PCELA-I DEO
» MED-PROIZVOD PCELA
» PROIZVODNjA I UVOZ MEDA
» ZASTITA KOSNICA OD NEPRIJATELjA
» RAZVITAK PČELA, MATlCA I TRUTOVA

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Privreda :: Pcelarstvo-
Skoči na: