Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 KAKADU I DEO

Ići dole 
AutorPoruka
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

KAKADU I DEO Empty
PočaljiNaslov: KAKADU I DEO   KAKADU I DEO EmptyPon Feb 14, 2011 3:53 pm

U tekstu pokusacu da u najkracim crtama opisem jednog iz porodice kakadu papagaja koji se po meni najcesce nalazi u blizini coveka,odnosno predstavlja kucnog ljubimca a o lepoti kakadu papagaja posto ima nekoliko porodica i afinitetu ljubitelja i odgajivaca prema pojedinim vrstama,to prepustam svakome kao licnu odluku.Licno meni ovaj papagaj koga ubuduce opisujem je ponajlepsi i brzo legne na dusu i srce.
Zuto cubasti papagaj koga cu opisati u ovom tekstu je najradje drzan papagaj od velike porodice kakadu papagaja a dali je najcesce,dali je najlepsi ili jos toga dali sve u istom tonu to je pojedinacna odluka i misljenje koje se obicno ne poklapa sa misljenjem okruzenja a posebno kod nas Srba.Inace ovaj papagaj je snezno bele boje.Siljasta pera i cuba su zuti.Unutrasnja strana krila i repa su intezivno zute.Neoperjani prsten oko oka je beo.Kljun je tamno crn noge tamno smedje,a nokti crni.Iris oko oka je kod muzjaka crn a kod zenke smedj.Velicine je oko 50 santimetara.Poreklom je iz severne i jugozapadne Australijea ima ga i na Papua-Novoj Gvineji i ostrvima Indonezije.Sobzirom da je australijska drzava zabranila izvoz svih vrsta ptica i zivotinja to se odnosi i na ove papagaje ne racunam kanale sverca koji nazalost veoma dobro funkcionisu svuda u svetu,da ne kazem da se radi o organizovanoj kriminalnoj delatnosti.Kakadui su veoma snazni papagaji zdepastog tela,snaznog kljuna a mnogi ili vecina imaju interesantnu cubu na glavi.
Beloj vrsti papagaja pripadaju;
-zutocubasti kakadu
-molucki
-beloruzicasti
-mali ruzicasti kakadu
Hrani se semenjem,ovsa,prosa,kuvanim kukuruzom,suncokretom.Voli voce i povrce i to sargarepu,jabuke,kruske,jagode,grozdje,razne bobice i slicno.Kavez za ovog papagaja treba da je prostran i metalan,od zice.Ovo dajem u smislu opstih napomena za ovu vrstu papagaja a u tektstu bice pojasnjeno i malo detaljnije o nekim bitnim finesama.Ovi se papagaji brzo pripitome,privrzeni su ljudima i lako uce ljudski govor.Pare se u letilicama ili vecim kavezima.U gnezdo,veci sanducic,najbolje od supljog drveta,snese dva jaja na kojimma lezi 30 dana.Mladi napustaju gnezdo posle dva meseca i treba ih hraniti kuvanim jajima.Mogu ziveti dugo i do 80 godina.
Inace sve kakadue delimo na nekoliko porodica;
-bele(cacatua)
-crne(callocephalon,caluptorhynchus probosciger)
-ruzicaste(elophus)
Zajednicka karakteristika kakadu papagaja su kratak i sirok rep i dugacka zaobljena krila a duzine su od 28 do 70 santimetara zavisno od vrste i porodice kojoj pripadaju.Skoro svi imaju cubu koja moze biti razlicite boje;bela,zuta,visebojna cak i crna koju podize uvis kada su ljuti ili pod stresom ali i u momentu seksualnog uzbudjenja.Kljun i m je veoma jak i sluzi za hranjenje ali isto tako i za odbranu.Donji deo kljuna je znatno siri i kraci od gornjeg.U prirodnim stanistima zivi u velikim jatima.Interesantna je cinjenica da u zatocenistvu ukoliko su zapostavljeni pocinju da cupaju perje sa sebe ili se ludacki deru odnosno kreste.U duzem vremenskom periodu ako dodje do cupanja perja to im prelazi u naviku tako da stvaraju i rane na telu,sve ovo se obicno pogubno zavrsi po pticu.Takodje pouzdan znak frustracije je i nekontrolisano krestanje koja se odvija u relativno malom prostoru ciji je intezizet zestok.Mada i u prirodi i pored pribavljanja osnovnih potreba hrane,vode i partnera,svojstveno im je ucestalo krestanje.U zatocenistvu ocekuju posebno eko je jedna jedinka,svakodnevno pustanje po prostoriji u kojo bitisu ali ako nisu pod budnim okom obavezno strada namesta,ustvari drvenarija u stanu ili kuci,ali iskreno receno i nisu kakadui za stan ili manji kavez.Te dve mogucnosti zagorcavaju zivot ptici i pre je to mucenje za nju a ne opustena atrmosfera.Znaci ipak su potrebni odredjeni povoljni uslovi ca drzanje ovog papagaja koji inace pripada grupi velikih papagaja.Polovi se razlikuju po irisu oka,kod muzjaka je crne boje a kod zenke crveno braon boje,ako su naravno polno zrele jedinke.Kada je rec bas o ovoj konkretnoj porofici papagaja on naseljava Indoneziju pretezno i najvise ostrvo Celebes.Ova vrsta papagaja nema mutacije a ima pet podvrsta.Leti se mogu drzati napolju sa skrovistem a zimi u prostoriji gde temperatura ne pada ispod 10 stepeni.Polna zrelost kod ovih ptija je u cetvrtoj godini zivota.Prilikom udvaranja muzjak skakuce oko zenke,naginje se ka zemlji i ispusta mamece zvuke,podizuci pri tom cubu a obe ptice nakostrese svoje perje.Legu se u dupljama starog drveca ili u volijerama u velikim kucicama.Karakteristicno je da preko dana na jajima lezi muzjak a nocu zenka.U periodu gnezdenja ishranu treba pojacati,suvim grozdjem nezrelom psenicom,mahunama mladog graska,suvim keksom natopljenim u zasladjeno mleko ili larvama crva brasnara.Mladunci lice na odrasle ptice stim sto u korenu imaju bele kljunove i svetlije boje.Ukoliko se primeti da zenka pocinje da cupa perje mladima neophodno je ishranu pojacati proteinima.Dok se hrane mlade ptice leprsaju krilima a kada odrasli pocnu da prave drugo gnezdo teraju mlade od sebe i treba ih premestiti u drugi kavez.
Pored predhodno pobrojanih sastojaka hrane ovoj vrsti papagaja treba dodavati jos i razne aditive(za kvalitet perja,jacanje kostriju,,jodom,medom,naravno sve u semenu umocenom u odgovarajuce primese)koje proizvodi nemacki proizvodjac Vittakraft.Obavezan je dodatak vitamina i minwerala zatim dodatak voca,ali izbegavati breskve,,krusku,dinju i lubenicu.Od povrxca skoro sve,kao i svez krastavac tikvicu i neljutu papriku,prosto obozavaju,a od zelenisa spanac,blitvu i persun u listu.Ova vrsta papagaja se mahom uvoziretki su primerci rucno odhranjeni,koji su i veoma skupi.
I jos jednom,ova vrsta papagaja je samo za one ljude koji ce dozivotno biti privrzeni i u staljom kontaktu sa pticom,sobzirom na zivotni vek ptice,a nikako ikebana ili deo prostora u salonu koju ce popuniti ptici kao stil ekstravagancije vlasnika a nazalost posebno je to slucaj kod novokomponovanih bogatasa ili nazovi "krem" drustva formiranog u bSrbiji u zadnjoj deceniji,koji pticu ne gledaju kao zivo bice vec pored ostalog i kao stvar prestiza...KAKADU I DEO KakaduuprirodnomokruzenKAKADU I DEO Zutocubastikakadu1
Nazad na vrh Ići dole
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

KAKADU I DEO Empty
PočaljiNaslov: ROZA KAKADU (Eolophus roseicapillus)   KAKADU I DEO EmptyPet Apr 29, 2011 10:06 pm

KAKADU I DEO Roza%20kakadu
Roza Kakadu prirodno stanište : Istočna, centralna i severna Australija, okolna ostrva, Tasmanija.

Prvobitno stanište Roza Kakadua su šume i pašnjaci sa drvećem ali i poljuprivredne oblasti, uključujući i planinske regije; takođe nastanjuje se u parkovima i vrtovima gradova.

Populacija ovih papagaja je u porastu i proširuju se granice njihovog prirodnog staništa.

Roza Kakadu dosta vremena provode u parovima koji se okupljaju u grupama. Radi portage za hranom napuštaju gnezdo ali retko dalje od 10 km (6 milja) od gnezda. Kada se hrane jedna ptica ostaje kao stražar; a cela grupa je spremna da reaguje na njegovo upozorenje. Izjutra leti od drveta do drveta u potrazi za vodom a nakon toga i za hranom. Većinu vremena provodi na visokim stablima u toku dana. Često žvaću koru drveta tako da mogu naneti ozbiljnu štetu. Let im je prilično brz sa ritmičkim mahanjem krila, i mogu da lete brzinama do 60 km na sat.. Oglašavaju se piskavim metalnim glasom.

Hrane se semenjem trava, zeljastih biljaka, žitarice (naročito pšenica i zob), voćem, bobicama, , mladicama, cvećem, pupoljcima, insektima i njihovim larvama, često prouzrokuju ogromne štete usevima žita i suncokreta.

Period parenja Roza Kakadua se razlikuje, u Južnoj Australiji u periodu od jula do decembra, u severnoj Australiji od februara do juna, u centralnoj Australiji u zavisnosti od padavina. Pare se u zavisnosti od uslova do dva puta godišnje. Gnezda prave od granja ili u mrtvim stablima, preferira visoke eukaliptuse pored vode. Gnezdo je udaljeno od 1 do 20 metara iznad zemlje i obloženo listovima eukaliptusa. Nose između 2 i 5 jaja, inkubacija od 30 dana; oba partnera leže na jajima. Period do izletanja iz gnezda 8 nedelja, mladi su nezavisni od roditelja 4 do 6 nedelja nakon napuštanja gnezda, jaja mera 26,5 mm.

Veoma bučne i izdržljive ptice zahvalne za uzgoj. Kavezi za čuvanje ptica je potrebno da su prostrani.
Za ishranu koristiti seme suncokreta, bundevinog semena, miks (а̨fričkog semenja, proso, konoplja, ovas, pšenica), orasi, mlečni kukuruz, obilje voća i povrća, posebno jabuka i grašak.

Što se tiče uzgoja Roza Kakadu se lako razmnožava i uzgoj se podstiče kvalitetnom ishranom i obezbeđivanjem dovoljno prostora i materijala za pravljenje gnezda. Obično nose 3 jaja, ponekad 5. Inkubacija traje 23 dan a perje naraste u roku od 7 nedelja. Ptrebno im je obezbediti više proteina pre i za vreme parenja.
Nazad na vrh Ići dole
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

KAKADU I DEO Empty
PočaljiNaslov: MALI ŽUTOĆUBI KAKADU(Cacatua sulphurea)   KAKADU I DEO EmptyPet Apr 29, 2011 10:09 pm

KAKADU I DEO Mali%20zutocubi
Mali Žutoćubi papagaji, prirodno stanište ove vrste je Sumba ostrvo i Indonezija.
Preferira otvorene šume i šumsko planinska područja do 1.200 m nadmorske visine. Kada su u potrazi za hranom posećuju i ljudksa naselja i polljuprivredne oblasti.

Zbog trgovine ovim pticama vrsta se smatra ugroženom i na nekim ostrvima Indonezije je potpuno istrebljena.

Mali Žutoćubi žive u parovima ili malim grupama do 10 ptica, posebno u većim grupama kada se hrane. Veoma su oprezni i teško ih je videti u prirodi sem kada su u potrazi za hranom. Noći provode u višim šumskim predelima a po danu u potrazi za hranom silaze u niža područja i bliže ljudskim naseljima.
Mali Žutoćubi se oglašavaju karakteristično jakim zvukom koji je sličan kriku.

U prirodi se hrane raznim vrstama semenja, voćem, bobicama i raznim pupoljcima.
Sezona parenja je u periodu od septembra do oktobra, voli da se smesti u visoka stabala. Jaje je veličine 27.1 mm.

S vremena na vreme Mali Žutoćubi je veoma bučan. Imaju izuzetno snažan kljun i u stanju su da pregrizu tanje žice. Lak je za uzgoj i kada se aklimatizuje lako podnosi niže temperature. Izuzetno lako prihvataju odgajivača i brzo uspostavljaju poverenje prema ljudima sa koji ih odgajaju.

Za čuvanje ove vrste papagaja potrebno je obezbediti prostrane kaveze sa ojačanom žicom. Potrebno im je obezbediti panjeve za formiranje gnezda ili tvrde, čvrste drvene kutije.
Potrebno je obezbediti temperaturu ne manju od 5 ° C.

Što se tiče ishrane može im se davati seme suncokreta, bundevino seme, miks (proso, konoplja, ovas, pšenica), , mlečni- kukuruz, obilje voća i povrća, jabuka i grašak.

Mali Žutoćubi se uspešno razmnožavaju uz pravilan odgoj. Mužijaci u toku parenja mogu biti agresivni prema ženkama a ukoliko im nije obezbeđeno dovoljno prostora mužijak može ozbiljnije povrediti ženku, nekad čak i ubiti. Obično se ne pare pre 3 godine, nose 2 do 3 jaja, povremeno do 5. Vreme inkubacije 24 dana a vreme operjavanja je u periodu od 8 do 10 nedelja. Mlade je potrebno skloniti iz legla na vreme jer mužijaci znaju biti agresivni prema njima.
Nazad na vrh Ići dole
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

KAKADU I DEO Empty
PočaljiNaslov: VELIKI ŽUTOĆUBI KAKADU   KAKADU I DEO EmptyNed Maj 01, 2011 9:11 am

KAKADU I DEO Veliki%20zutocubi%20kakadu

Veliki Žutoćubi Kakadu prirodno stanište : Istočna i jugoistočna Australija, Tasmanija, Novi Zeland.
Veliki Žutoćubi Kakadui obitavaju u šumama, na obodima šuma i u planinskim predelima do visine 2400 m. Kada su u potrazi za hranom mogu se naći i u blizini ljudskih naselja.

Populacija Velikih Žutoćubih Kakadua nije ugrožena ali se smanjuje na nekim lokalitetom zbog trgovine ovim pticama.

Veliki Žutoćubi Kakadu živi u parovima ili malim grupama do 30 ptica, i u grupama od nekoliko stotina kada su van sezone parenja. Vole da se legu na visokim stablima na ivici šume. U zoru lete i glasno se oglašavaju piskavim glasom kada lete do najbliže vode.Dan provode u oblastima u kojima se hrane, vole da provode većinu dana u drveću, ali na terenu su veoma oprezni. Dok su na terenu na kojem se hrane imaju pojedince koji stražare dok se ostale ptice hrane. U krošnje drveća se vraćaju u predvečerje. Lete prilično brzo ,let propraćen pozivima i oštrim zviždanjem.

Hrane se semenjem (raznog bilja i trave), voćem, bobicama, pupoljcima, cvećem, insektima i njihovim larvama. Često posećuje u potrazi za hranom oblasti u kojima žive ljudi.

Veliki Žutoćubi Kakadu pari se u južnoj Australiji u periodu od avgusta do januara, severnoj Australiji od maja do septembra, jugu Nove Gvineje od avgusta do novembra. Obično se gnezde u rupama , šupljinama na visokim stablima pored vodotokova, povremeno i na pukotinama na liticama. Nose 2 do 3 jaja, koja položu u trulom drvetu . Inkubacija traje oko 30 dana, a vreme do operjavanja je oko 10 nedelja. Jaje je veličine 33,5 mm.

S vremena na vreme veoma su bučni, posebno u jutarnjim časovima, izdržljiv kada se aklimatizovao, na početku stidljiv i rezervisan, ali uskoro postaje poverljiv.

Minimalna temperature koju treba obezbediti prilokim uzgoja ove vrste papagaja je 5 ° C . Potrenbo je imati prostrane kaveze sa debljom žicom i u njima kutije od tvrdog drveta ili panjeve za gnezdo. Samo gnezdo ne treba da bude preveliko da bi se sprečilo skakanje ptice po jajima.

Tokom uzgoja Veliki Žutoćubi Kakadui mogu se hraniti semenom suncokreta, bundevinim semenom, miksom hrane ( proso, konoplja, ovas, pšenica), seme korova, borova i mlečnim kukuruzom, obilje voća i povrća, posebno jabuke, narandže, višnje i grožđe.

Obično se ne pare pre 4. godine, nose 2 do 3 jaja, inkubacija 29 dana.
Nazad na vrh Ići dole
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

KAKADU I DEO Empty
PočaljiNaslov: MOLUČKI KAKADU   KAKADU I DEO EmptyNed Maj 01, 2011 9:12 am

KAKADU I DEO Molucki%20kakadu

Molučki Kakadu prirodnoi stanište : Ostrvo Ceram, Indonezija.

Molučki Kakadu živi u šumama, šumskim oblastima sa izolovanim grupama drveća; srednje visoke vegetacije, mangrova i močvarnih područja na 1.000 metara.

Populacija ovih ptica je ugrožena zbog obimnog hvatanje za trgovinu i procenjuje se da ih u divljini živi oko 2.000 ptica uz dodatne pretnje smanjenju populacije zbog gubitka prirodnog staništa.

Obično ih možemo videti pojedinačno, u parovima ili malim grupama. Okupljaju se na stablima uglavnom samo u rano jutro ili kasno popodne, na putu od ili do mesta hranjenja. Parovi ostanu zajedno, mogu se videti da povremeno četkaju jedni druge.

Molučki Kakadui hrane se semenjem, voćem, bobicama, orasima i insektima i njihovim larvama, povremeno se hrane na kokos plantažama gde se mladima otvori kokos da se nahrane sadržajem kokosovog oraha.

Tačna sezone parenja je nepoznata, verovatno od jula. Gnezde se na visokim, mrtvim stabalima, 25 metara iznad zemlje. Jaje je veličine 33.4 mm.

Molučki Kakadu je prilično bučan, prijatnog karaktera, posebno je bučan kada je uzbuđen, ali i u rano jutro i kasno popodne. Na početku je stidljiv, divlje uhvaćene ptice često veoma nervozne i u početku mogu da odbijaju hranu, ali mlada ptica brzo postaje poverljiva. Obavezno im obezbediti trulo drvo ili panjeve za gnezdo jer gnezdo od daske znaju brzo da unište. Kada se aklimatizuje podnosi niže temperature i do 5 °C. Neophodan im je prostran kavez.

Hraniti ih semenom suncokreta, ovsa, pšenice i kuvanim kikirikijem i kukuruzom, raznim vrstama voća i povrća, uključujući i zelene banane: dosta zeleniša. Često su vrlo probirljivi u ishrani i treba im obezbediti hranu sa dosta vitamina i minerala.

Prilikom uzgoja Molučkih Kakadua neophodan je dovoljno velik prostor za ptice jer mužijaci u manjem prostoru ne mogu suzbiti agresiju ka ženkama što može dovesti do fatalnog ishoda po ženku. Parenje obično počinje u proleće, ali se može javiti u bilo koje doba godine; nose obično 2 jaja, neplodna jaja ili mrtve ptice u ljusci se znaju često dogoditi, inkubacija je 29 dana a vreme do potpunog operjavanja od 14 do 15 nedelja.

Nazad na vrh Ići dole
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

KAKADU I DEO Empty
PočaljiNaslov: BELOĆUBI KAKADU   KAKADU I DEO EmptyNed Maj 01, 2011 9:14 am

KAKADU I DEO Belocubi%20kakadu

Beloćubi kakadu prirodno stanište: Indonezija

Beloćubi Kakadui žive u šumama i obodima šuma, na izolovanim stablima ili mestima sa srednje visokom vegetacijom, mangrovima i močvarama.

Populacija Beloćubog Kakadua nije ugrožena ali se smanjuje zbog gubitka staništa i hvatanja ptica zbog trgovine.
Živi uglavnom u parovima ili malim grupama od 3 do 10 ptica, okupljanja do 50 ptica samo kada se hrane.

Hrane se semenjem, plodovima ribizle, orasima i insektima i njihovim larvama.

Parenje u periodu od decembra do marta. Beloćubi Kakadu gnezda prave na visini od 6metara. Jaje je veličine 30,8 mm.

Ova vrsta kakadua je prilično bučna, prijatne je naravi, u početku stidljiv, ukoliko se čuva u velikom kavezu i pravilno se hrani ubrzo postaje poverljiv. Kavezi u kojima se čuvaju Beloćubi Kakadui moraju biti od ojačane žice jer tanju žicu veoma lako pregrizu. U vreme parenja je agresivan prema drugim rasama ptica. Kada se aklimatizuje veoma je jednostavan i nezahtevan za uzgoj.

Ishranu im možete pripremati kao mešavinu semena, suncokreta, ovsa, pšenice, bobice, polu zrelog kukuruza, razne vrste voća i povrća. Često neprihvata voće i povrće tako da im treba obezbediti na druge načine minerale i vitamine.

Obično nose po 2 jaja, povremeno neplodna ili mrtva u ljusci, inkubacija traje 28 danaa period do potpunog operjavanja od 11 do 14 nedelja.

Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





KAKADU I DEO Empty
PočaljiNaslov: Re: KAKADU I DEO   KAKADU I DEO Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
KAKADU I DEO
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1
 Similar topics
-
» MALA KORELA (NAHTAUGEN KAKADU)

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Ostale Zivotinje :: Ptice :: Papagaji, Kanarinci i Zebe-
Skoči na: