SAMOJED I DEO

Sve sto sam do sada procitala na balkancinology potaklo me je da posaljem i neke podatke o samoyedu, za nas najljepsem psu (naravno svi mi mislimo da je bas nas pas najljepsi i da je bas ona vrsta u koju smo zaljubljeni i najbolja vrsta). Dugo sam razmisljala hocu li sto uopce postaviti ili ne, ali samo ne poznavanje ove vrste u BIH i komentari tipa - da li je to bijeli ocnjak, gdje ste nabavili bijelog vuka primorali su me da se ipak javim i pokusam malo napisati o ovoj prekrasnoj vrsti. Na zalost nisam uspjela postaviti slike nasih pasa (prevelike), tako da za sada saljem samo ovaj suhoparni tekst. Vecinu stvari koje sam ovdje objedinila nasla sam na americkim sajtovima o samoyedima i u jednoj prekrasnoj knjizi "Samoyeds" autora Joice Reynaud.



Pa eto da pocnem:

Zemlja porijekla: Sjeverna Rusija I Sibir

Klasifikacija FCI: 5 grupa- spic I primitivne pasmine
Sekcija 1.2. nordijski vucni psi

Bez radnog ispita

1. Kratka povijest vrste:
Ovi sjeverni psi bili su temelj za nekoliko pasmina koje su se kasnije razvile u Europi. Neki su zadrЕѕali pastirski karakter, a drugi su se prilagodili za vuДЌu saonica. Drevno nomadsko pleme centralnog dijela sjevernog Sibira - Samojedi oduvijek su se oslanjali na svoje pse. Ovaj pas nikada nije postao lovac, ali se zato ubrzo prilagodio za vuДЌu, postao ДЌuvar i vjerni suputnik. Samojed nije tipiДЌan pas ДЌuvar, on jednostavno veselo najavi dolazak svakog gosta. Samojedi su bili jedinstveni meД‘u eskimskim plemenima po osobnom i radnom kontaktu sa psima. ДЊesto su ДЌlanovi obitelji uzimali pse da s njima spavaju u velikim ЕЎatorima od sobove koЕѕe pod pokrivaДЌima od topla sobova krzna jer su ih psi dodatno utopljavali. Djeci su dopuЕЎtali da se igraju sa ЕЎtencima, a ako su kuje iz nekog razloga bile nesposobne ili nepodobne za dojenje, Еѕene su osobno hranile i podizale mladunДЌad. Ta ДЌinjenica najbolje pokazuje koliko je pleme Samojeda cijenilo i ustrajno socijaliziralo svoje pse.
Prvi europski istraživači tog područja opisivali su dugodlake bijele, crne i crno-bijele pse. Pustolov Took napisao je 1779. godine da Samojedi "upotrebljavaju svoje pse za vuču saonica .... i da nose odjeću od čupavog psećeg krzna". Trgovci krznom koji su putovali u Sibir radi samurovine doveli su u Englesku prve primjerke te pasmine. Godine 1889. Ernest Kilburn-Scott doveo je kući jednog psa, a on i njegova žena postali su veliki obožavatelji i uzgajivači pasa samojeda.
U svoju prvu polarnu ekspediciju 1890. godine Fridtjof Nansen poveo je bijele i crno-bijele samojede. Kuja imenom "Etah" predvodila je zapregu norveЕЎkog istraЕѕivaДЌa Roalda Amundsena na njegovoj prvoj ekspediciji na JuЕѕni pol 1911. godine. Pasmina je rano ustanovljena i u Australiji, ubrzo nakon ЕЎto je Scott poveo samojede u drugom pokuЕЎaju osvajanja JuЕѕnog pola.
Samo 12 pasa te pasmine dobilo je priznanje za utemeljenje pasmine samojeda kakve danas imamo. Većinu su doveli istraživači i engleski uzgajivači koji su putovali u te daleke krajeve.
Iz davne prošlosti potječe čak i legenda o toj pasmini. Postoji legenda da su Samojedi, pleme koje je nekada naseljavalo centralnu Aziju, živjeli sa svojim psima još i prije nego što su napustili svoju postojbinu. Legenda govori o pustinjskim ljudima koji su prije više od 35000 godina, bježeći od neprijatelja prema sjeveru kroz Mongoliju, došli do ledom okovanog Arktika. Legenda dalje priča o psima krem boje, čije je krzno izblijedjelo na arktičkom suncu kada su jednom zauvijek napustili pustinju, poprimivši srebrni odsjaj teritorija okovanog ledom koji su naselili.




2. Opci izgled:.
Samojed je pas srednje velicine, elegantan. Dojmljivom i raskošnom nastupu značajno pridonosi to što je samojed snažan, aktivan, graciozan pas s nevjerojatnom izdržljivošću. On je srednje velik pas s bogatim krznenim ogrtačem i karakterističnom grivom. Prvo što se uočava na glavi samojeda jesu njegove tamnosmeđe, tople i vesele oči, crni nos i uši koje su uspravne, trokutaste, zaobljene na vrhovima, relativno male i potpuno prekrivene dlakom. Tipičan rep je bogato odlakan, nošen savijeno prema naprijed preko leđa ili uz bok. Njegov izgled odaje moc, snagu, sarm, ponos I samopouzdanje. Izraz tkz. “Samojed osmijeh” je dobiven kombinacijom oblika I polozaja ociju, te lagano zaobljenih / podignutih kuteva usana. Idealna visina za muzjake je od 55-61 cm, a za zenke 49-56 cm.



2. a. TEMPERAMENT:

Oni nisu agresivni psi, a to možemo uvelike zahvaliti istoimenom plemenu koje je, zbog zajedničkog suživota, bilo koji oblik agresivnosti prema ljudima ili drugim psima kažnjavalo smrću. Višestoljetnim bliskim i neprekidnim kontaktom čovjeka i psa razvila se pasmina koja je radila ukorak s njim, odmarala se u toplini njegova doma, žestoko se borila uz njega u životnim bitkama, radeći marljivo i ustrajno imala je samo jednu želju - da ugodi čovjeku. Ali samojed nikad nije postao ponizan pas. On je veliki veseljak, koji je zadržao mnoge nonšalantne osobine svojih primitivnih predaka.
Danas su prihvaćeni kao prekrasni i izrazito ljupki psi za društvo. Sa zadovoljstvom prihvaćaju svaki zadatak ili igru s bezbrižnim izrazom lica i uz tipičnu radosnu opuštenost. Smiješak samojeda je zaštitni znak pasmine i njegove vesele osobnosti

Samojedi su prijateljski raspolozeni I prema ljudima I prema ostalim psima. Njihova priroda je orijentirana prema “coporu” sto znaci da se bolje snalaze ukljuceni u aktivnosti obitelji (copora- sa njihove tocke gledista) negoli vani prepusteni sami sebi.
Kao naslijedje njihovih sjevernih predaka, uzivaju u provodjenju odredjenog vremena vani, posebno za hladnog vremena, ali njihovo mjesto treba biti uz ostatak “copora”.
Samojedi su vrlo intelligentni, mogu biti jako tvrdoglavi I lako im postaje dosadno. Sve su to odlike koje dijele sa drugim polarnim psima kao sto su Sibirski Husky ili Malamut. Njihova snaga I brzina moze biti iznenadjujuca za nekoga tko je upoznao pahuljastog, bijelog Samojeda tijekom “mirnog” perida.
Inteligencija I jaka neovisna priroda predstavlja izazov za dresuru, npr. vecina vrsta pasa uci za svog gospodara, dok Samojed vjezba sa svojim gospodarom ili uopce ne vjezba. Vrlo brzo uce, ali je potrebno odrzavati njihovu paznju I izbjegavati da ucenje postane dosadno I monotono.

Samojedi su najsretniji kada dijele aktivnosti sa obitelji. Najbolji aranzman bi bio onaj u kojem pas moze po svojoj slobodnoj volji ulaziti I izlaziti iz kuce kroz pseca vrata. Samojedi su , osim povremene invazije dlaka u periodima linjanja, izvanredni kucni psi, izuzetno cisti I iznenadjujuce tihi. Sigurni su na nogama I dobro se snalaze medju namjestajem. Obicno izaberu svoje mjesti I tamo ostanu satima. Buduci da je Samojed articki pas, moze ostati I vani za vrijeme zime. Vazno je da ima obezbijedjeno skloniste od vremenskih neopogoda tj. dobru izoliranu kucicu sa “krevetom” .


2b. Tijelo
Tijelo samojeda mora biti cvrsto, jako I misicavo, kvadraticno I skladno. Kosti su masivne I teske, odgovaraju velicini psa, ali ne toliko masivne da ga ometaju u najvecim odlikama: brzini, hitrini, okretnosti I skocnosti. Kosti moraju biti proporcionalne velicini psa. Nikako ne smije biti nespretan, trom ili nezgrapan pas, vec pas jasnih kontura. Duzina tijela treba biti 5% veca nego visina u grebenu. Zenke su u prosjeku duze od muzjaka i to u svom zadnjem dijelu tijela. Kratko tijelo je specificnog izgleda I manifestira se naborima na ramenom ili vratnom dijelu tijela. Predugacko tijelo se manifestira sedlastim, povijenim ledjima I opustenim trbuhom.
Grudni kos treba biti dubok I snazan, rebra pravilno rasporedjena u blagom luku (nikako nalik bacvi), ne smiju se vidjeti ispod dlake, vec se moraju napipati prstima. Rebra moraju biti dosta pokretna I elasticna, te cine funkcionalni spoj izmedju prednjeg I zadnjeg dijela psa, a ujedno stite sve unutarnje urgane, smjestene u dubini grudnog kosa. Rebra daju slobodu prednjim udovima koji su ravni I pokretni. U cjelini gledano, spoj grudnog kosa I vratnog dijela mora biti jak I izuzetno cvrst da bi davao stabilnost prednjim udovima. Prednji udovi su elasticni kako bi mogli amortizirati potisak od strane zadnjih udova. Prednje noge moraju biti paralelne prema podlozi, jakih I ravnih kostiju, a svakako dobro prekrivene gustom dlakom. Zadnji udovi su najjaci dio tijela. Misicavi, snazni, elasticni zadnji udovi vrse snazan potisak I inicijator su brzih I elasticnih pokreta. Zadnji udovi su dosta kruci od prednjih, ali sa jacim zglobovima I kostima. Gledano odostraga, zadnje noge moraju biti ravne I paralelne.
Kravlji stav je mana koja se kaznjava pri ocjenjivanju.
Trbuh je zategnut- nikako opusten, pun uzduznih misica. Ne smije visiti I mora odavati utisak skoro ravne crte. Ledja moraju biti ravna I misicava. Muzjaci su snazniji I misicaviji od zenki, koje takodjer moraju imati sve karakteristike ali sa umjerenijim temperamentom. Kosti su vece specificne tezine nego kod drugih pasa. Misici I kosti su okruglog oblika I daju oblik cijelom tijelu.
Rep: Rep ima vrlo vazan utjecaj na opci izgled psa. On treba biti povijen na ledjima I opusten samo kada se pas odmara. Rep nosi hrskavicna, jaka kost koja se nastavlja iz kicmenog stuba. Rep mora biti bogato odlakan, a dlake su obicno dugacke, ostre I uvijek ravne. Dlaka cist I pocesljana. U engleskom standardu dozvoljen je I dvostruko savijeni rep, dok to u americkom nije dozvoljeno. Rep ne smije biti polozen preko ledja, a niti previsoko nosen. Pre kratke I pre dugacke repove je lako uociti. Duzina repa se mjeri u opustenom stanju I primjeran je ukoliko njegov kraj dopire do ivice zgloba zadnjih udova.
Sape: Siroke , velike, ravne, zecijeg izgleda, ali dosta krupnije. Neznatno razmaknutih prstiju, ali nikako potpuno odvojenih zasvodjenih prstiju. Jastucici na sapama su debeli I mekani. Gusto obrasli dlakom preko I izmedju prstiju tj. jastucica. Krzno na jastucicima stiti ih od hladnih vremenskih utjecaja. Sape trebaju biti elasticne ovalne sa prstima koji opisuju otvoreni luk.
Hod: Kretanje samojeda mora biti slobodno, neusiljeno, elegantno sa hitrim pokretima, pokazujuci svoju snagu I odvaznost. Tromo hodanje, rijetko se srece kod ovog zivahnog psa. Samojed se uglavnom krece brzo I budno dobrim uskladjenim ritmickim korakom. Prednji iskorak mu je dosta meksi I elegantniji od zadnjeg koji sluzi kao snazni inicijator ovakvog kretanja. Ledja ostaju stabilna, ravna I posaojana.
Glava pri ovakvom hodu mora biti uzdignuta toliko da njuska uvijek premasuje zamisljenu vodoravnu crtu koja je u visini zadnjeg grebena tijela, a paralelna prema podlozi. Pognutost glave je mana. Pri hodu rep mora cvrsto stajati povijen na ledjima bez prebacivanja sa jedne na drugu stranu. Psi koji imaju kratke ili preduge ekstremitete imaju u pravilu probleme sa primjernim hodom ili kasom.
Bez obzira sto je samojed vrlo snazne konstitucije, visak kilograma mu nece dobro doci jer onda djeluje trapavo.



2.c. Glava:
Glava mora biti srazmjerna u odnosu na tijelo. Klinastog je oblika, a zamisljeni trokut treba pratiti crtu izmedju usiju do vrha stopa tj. nosne pecurke. Kosti glave idu u sirinu, velike su, zaobljene na svojim krajevima. Njuska je srednje velicine I duzine. Usne samojeda trebaju biti sto tamnijeg pigmenta I sto pribliznije boji nosa, koji isto tako treba biti sto tamniji. Nos moze biti I boje mesa. Usne su na svojim krajevima blago povijene prema gore tako da daju karkteristican I uvijek nasmijan lika samojeda. Usne ne smiju biti opustene I sa njih ne smiju curiti sline, pa cak niti kada su usta otvorena. Usi su trokutaste I na svojim vrhovima gotovo neprimjetno zaobljene. Ne smiju biti siljate, dugacke, niti nalik medvjedjim- prekartke. Moraju biti potpuno obrasle dlakom- izvana I iznutra. Trebaju imati odredjenu cvrstinu, debljinu I moraju biti uspravne. Dugacke su toliko, da kada ih presavijemo prema naprijed vrh dotakne vanjski kut oka.
Crna boja treba imati prioritet na dijelovima glave kao sto su : nos, ivice usana, ocne ivice, te same oci. Najprihvatljivija boja ociju je tamno smedja I sve nijanse smedje. Plave oci su diskvalifikacijske. Celjust je snazna, a zubi skarastog ugriza. Ima 42 zuba.


2.d. Dlaka

Crna boja krzna selekcijom je eliminirana, a čista, blistavo bijela danas je gotovo univerzalna. Dopuštene su još i bijela s kremastom i potpuno kremastom bojom. Vanjska dlaka je gruba i ravna, ne smije biti čupava, svilena ili valovita, a duža je nego u drugih arktičkih pasmina. Unutarnja dlaka tzv. poddlaka je gusta i mekana. Takva struktura dlake daje tom psu maksimalnu zaštitu od vanjskih utjecaja, a zahtijeva minimum brige. Iako bijelo, njegovo krzno uvijek izgleda vrlo čisto, a blato se nakon sušenja jednostavno iščetka. Besprijekorno krzno ima blistav srebrnasti sjaj. Vrlo gusta dvostruka dlaka traži redovito češljanje, posebno u proljeće i ljeti. Mrtva dlaka iz poddlake, ako se ne odstranjuje, može se zamrsiti i izazvati probleme s kožom. Iščešljana dlaka može se sakupljati i kasnije korisno upotrijebiti tako da se isprede u finu vunu.
Za one koje ne odobravaju drЕѕanje pasa u stanu samo zato ЕЎto psi smrde jedan mali podatak - Samojed je vrlo cist I bez mirisa. Cisti se kao macka, cak I kad se uprlja u blatu, samce se ocistiti. Potrebe za kupanjem su minimalne, cesljanje I suho pranje) u vecini slucajeva je dovoljno. Potpuno kupanje nije neophodno vise nego 3-4 puta godisnje, ustvari precesto kupanje moze unistiti sjaj dlake I prirodnu zastitu krzna.
Osim u sezoni linjanja, samojed treba relativno malo odrzavanja, cesljanje 1xdnevno je idealno, ali 2-3 x tjedno je dovoljno. Cesljanje treba biti potpuno- time se podize vanjski sloj dlake, te uklanja sva mrtva podlaka.
Cetka sa iglicama, cekinjasta cetka I po mogucnosti cesalj- grabljice su osnovni alat za odrzavanje dlake.. Nokte je potrebno povremeno skracivati.


NIKADA ne ЕЎiЕЎati samojeda, a posebno ne ljeti. Nakon sto se podlaka linjanjem prorijedila, vanjsko krzno izolira od vrucine I stiti od sunca. Koza izlozena suncem je veoma osjetljiva, vrlo lako dobiva opekotine, a to moze dovesti do raka koze.


3. KAKO SAMOJED PODNOSI VRUCINU

Kao I svakom drugom psu, da bi izdrzao vrucinu Samojedu je potreban stalni pristup vodi za pice I skloniste od sunca. Ukoliko je pas u kuci, sam ce pronaci svoju hladnu tocku koja ce najvjerojatnije biti na kuhinjskom ili podu kupaone koji je oblozen keramickim plocicama ili linoleumom. Na otvorenom ce pas najvjerojatnije iskopati rupu okrecuci prvi sloj zemlje ispod koje se nalazi vlazni I hladniji sloj. Neki samojedi vole da se njihovoj vodi za pice dodaju kockice leda.
Samojed izgubi puno dlake prije ljeta tj. cim otopli, sto im tadkodjer pomaze da se rashlade. Za vrijeme velikih vrucina treba izbjegavati vjezbanja. Intenzitet vjezbanja treba prilagoditi vremenskim uvjetima, te raditi rano ujutro ili nakon zalaska sunca. Iako su samojedi izvanredno prilagodljive zivotinje, nikada ne bi trebalo preforsirati njihovu sposobnost prilakodjavanja vrucini. Psa se ne smije ostavljati u autu koji se nalazi na direktnoj svjetlosti, cak I kada je otvoren prozor, vrucina koju pas moze nakupiti dovoljna je da izazove toplotni udar.




4. KAKVI SU SA DJECOM:

Radi njegovog njeznog temperamenta, Samojed je jako dobar obiteljski pas. Uziva u drustvu djece, rado se igra sa njima, iako uvijek treba koristiti razum kada se mala djeca igraju sa psima. Samojedi su jaki psi I bez obzira na njeznu prirodu, djeca ne bi trebala biti ostavljena sama I u totalnoj kontroli psa. Opcenito, Samojedi su po prirodi strpljivi psi I toleriraju kada se mala djeca penju po njima I kada ih cupaju, ali radi bezbjednosti I psa I djeteta, njihova igra mora biti pod nadzorom odraslih. Imajuci ove napomene u vidu, te buduci da Samojed voli paznju, dobro odgojena djeca se izvanredno slazu sa socijaliziranim Samojedom.

Postoji par savjeta kojih se treba pridrzavati pri kontaktima djece sa bilo kojim psima:

1. Pas nikada ne bi trebao biti ostavljen sam sa djecom mladjom od 5 godina. Mala djeca mogu ne namjerno ozbiljno povrijediti psa, a posljedice mogu biti tragicne. Za vrijeme jela, pas I djeca trebali biti odvojeni da pas ne bi naucio krasti hranu od djece.
2. Pas mora imati mjesto koje je samo njegovo, Djeci ne treba dozvoliti da dosadjuju psu koji se odmara.
3. Ukoliko pas ima pristup ogradjenom dvoristu, vlasnik treba paziti da ga djeca iz susjedstva ne izazivaju. Djeca cesto izazivaju psa imitirajuci lavez ili bacajuci razne predmete na psa. Kako god da to pocne, uvijek zavrsava jednako: djeca nauce da im izazivanje psa daje osjecaj moci, a pas nauci mrziti djecu. Ova mrznja secesto moze manifestirati I kao strah I kao agresivnost, a obicno kao posljedicu ima da pas napadne dijete I ugrize ga.
4. Ukoliko pas ne voli djecu, djeca moraju promijeniti svoje ponasanje. Vecina pasa ne voli glasne urlike, vikanje, natezanje I brze pokrete koji su tipicni za malu djecu. Uvijek obezbijedite psu njegov kutak kako bi mogao pobjeci od prevelike paznje djece.
5. Naucite djecu da ne stezu psa oko vrata, da ga njezno miluju, te da ga ostave na miru kada jede.
6. Ne igrajte se igre otimanja sa psom koji je u svakodnevnom bliskom konaktu sa djecom. Pas koji nauci da otima predmete, brzo ce pomisliti da je sve sto otme njegovo, ukljucujuci I djecije igracke, odjecu, hranu.
7. Naucite djecu da ne protrcavaju kraj psa ili psu u susret vristeci I masuci rukama. To moze zbuniti i prestrasiti psa u tolikoj mjeri da se moze probuditi cak I agresivnost.

5. PREHRANA

Kod steneta je jako vazno pridrzavati se uputa odgajivaca sve dok se stene ne privikne na novu okolinu.Iznenadne promjene u prehrambenim navikama mogu dovesti do smetnji u probavnom traktu. .Tek kada se stene potpuno navikne na novu okolinu, dozvoljeno je postupno mijenjati prehrambene navike. Prosjecni samojed pojede kolicinu od 2-3 zdjelice psece hrane. Tocna kolicina ovisi o metabolizmu I stupnju aktivnosti pojedinog psa.Jako aktivan pas pojede dnevno otprilike 3 zjedilice visoko proteinske hrane dnevno. Ostali psi opcenito jedu manje. Stenad zahtijeva manje, ali cesce obroke.


Zabranjena hrana:
Grahorice
Krumpir
Slatkisi

5. a ISHRANA STENADI U PERIODU ODVAJANJA OD MAJKE

Ovaj period pocinje sa navrsenih 8 tjedana zivota. Tada stene pocinje sa neovisnom ishranom I prelazi kod novog vlasnika. Period adaptacije traje oko 4-5 tjedana I jako je vazan za daljnji razvoj steneta. Stene se u tom periodu hrani svakih 6-8 sati tj. 3-4 puta dnevno. Po pravilu to su dva mlijecna I dva mesna obroka dnevno. Ukoliko su stenetu potrebna samo 3 obroka dnevno, onda se prehrana vrsi po slijedecoj shemi: 1 dan: 2 mlijecna + 1 mesni obrok, 2 dan: 1 mlijecni + 2 mesna obroka I tako naizmjenicno.
Kolicina dnevnog obroka je otprilike 20-25% tjelesne tezine steneta. Ne smije se zaboraviti da stenad samojeda u ovom periodu obrzano rastu, te imaju dobar apetiti.

Mlijecni obrok: Mlijeko ( kozje, kravlje ili u prahu) sa dodatkom griza, palente pahuljica neslanog sira, korice kruha, jogurta I po mogucnosti jednog zutanjka ( maksimalno 3-4 tjedno).

Mesni obrok: Isitnjeno meso bez kostiju (telece, junece, pilece ili riba), kuhano u vodi, ne dugo, umjereno posoljeno sa obaveznim dodatkom rize, povrca, tjestenine ili pahuljica. Ukoliko je ikako moguce u ovom periodu treba izbjegavati iznutrice (slezenu, jetricu, pluca, srce). Dnevne potrebe mesa su 150-200 g. U mesnom obroku meso treba biti zastupljeno u slijedecem omjeru 1/3 – maksimalno ½. Bitno je da u ovom periodu pas dobiva izbalansiranu hranu, jer je to vazno za razvoj kostiju I misica. U ishrani se ne smije pretjerivati u kolicinama jer se uslijed gojaznosti javljaju deformiteti koje je naknadno gotovo nemoguce popraviti. Stenetu treba obezbijediti dosta minerala I vitamina. To su obavezne AD kapi- 3-10 kapi dnevno ovisno od starosti I tezine, kao I drugi preparati koji sadrzavaju slijedece: vitamine A, grupu B, C, D3, E, K kalcij, fosfor, zeljezo, bakar, kobalt, mangan, cink…
Dobro je dodavati I usitnjenu ljusku jaja, dobro osusenu sa kojih je skinuta unutarnja opna jer sadrzi idealan odnos kalcija I fosfora koji su od izuzetnog znacaja za razvoj kostiju I zuba

5. b ISHRANA STENADI OD 3-6 MJESECI STAROSTI


Stenad se hrani 3 puta dnevno, preporucljivo je da jedan obrok bude mlijecni a druga dva mesna. Kolicina hrane je malo povecana u odnosu na predhodni period, ali vazi I dalje isti postotak cca 20%. Kolicina mesa dnevno je 300 grama. U prehranu se mogu ukljuciti I iznutrice. Hrana se moze pripremiti I par dana unaprijed, moze se koristiti I industrijska hrana za stenad. Jos uvijek treba izbjegavati kosti, pogotovu od peradi buduci da su one cjevaste, lako pucaju I moze doci do gusenja steneta.
Slatkise izbjegavati, osim ako nisu proizvedeni posebno za pse.

5.c ISHRANA STENADI OD 6-12 MJESECI STAROSTI


Stene treba imati dva obroka dnevno. Obroci su obilniji I sa vise vitamina, jer se stene jos uvijek uvelike razvija I raste. Kolicina mesa treba biti 300-400 grama, plus dodatak: pahuljice, griz, palanetu, kuhano zito, sir, mlijeko, jogurt, tjestenine, suhi kruh, kuhano jaje do kolicine do 1 kg. Moze se dodati I malo meda ili secera. Svi vitamini bi trebali biti ukljuceni u jutarnji obrok.
Izbjegavati: Grahorice, zacinjenu hranu, ljutu hranu, slatkise, vrucu ili hladnu hranu, previse masno svinjsko meso, sve vrste kostiju koje se lako cijepaju I cjevaste su.

5.d ISHRANA ODRASLOG PSA

Nakon godinu dana, samojed je uveliko formiran, postupno nastaju promjene u gradji, duzini dlake I temperamentu. Ovisno o tome sto odgovara psu, hranite ga ili jednom dnevno ili dva puta- ujutro manji obrok I navecer obilniji. Ljeti treba davati hranu ili rano ujutro ili kasno navecer. Ukupna kolicina mesa je oko 300 grama sa dodatkom svega vec opisanog u odjeljku: ishrana stenadi od 6-12 mjeseci do kolicine 1 kg. Kolicina hrane ovisi o aktivnosti psa. Odrasli pas moze biti sit I sa 500 grama hrane dnevno ukoliko malo izlazi, shodno tome, tijekom jacih treninga moze pojesti kolicinu I do 1,5kg, a da ne bude previse ugojen.




6. HIGIJENA

Odrzavanje higijene je vrlo bitan dio jer je prljav pas izlozen uticaju brojnih nametnika, samim tim I brojnih bolesti. Kao sto je vec opisano pod 2c, samojedi su cisti psi, no veoma je vazno odrzavanje dlake . Dlaka se uvijek ceslja od repa prema glavi I nikako u suprotnom smjeru, jer je krajnji efekt puno losiji. Vec kod mladog psa u dobi od 4 mjeseca treba poceti sa cesljanjem svaki drugi dan, jer ce se time lakse nauciti na ovaj tretman. Ukoliko se ovo redovno radi, za cesljanje cijelog psa treba 10 minuta, a sav ulozeni trud ce vraca pri pogledu na bijelog ljepotana. Ukoliko ce pas prisustvovati izlozbama, time ce se nauciti I na mirno stajanje sto je vec veliki dio onoga sto izlozba zahtijeva.

Vazno je redovno pregledavati cistocu usiju, pogotovu ljeti kada je trava puna krpelja, a oni vrlo cesto ulaze u usi. Ukoliko se pas manje krece, treba mu skracivati I nokte, jer dugacki nokti ometaju kretanje.


7. MEDICINSKI PROBLEMI

Samojed kao pasmina je relativno zdrava te nema nekih posebnih medicinskih problema vezanih uz pasminu.

7.a. Vanjski paraziti
Ovi paraziti su veoma stetni za psa I kada se nalaze u malom broju. U ekstrmnim slucajevima mogu dovesti I do uginuca psa, a ujedno prenose neke druge parazite koji se razmnozavaju I nastanjuju u organizmu. Sto se tice borbe protiv buha, postoji veliki broj prasaka I sampona koji se mogu koristiti. Najbolje je ocistiti psa, mjesto gdje spava I boravi, te postupak ponoviti nakon 8-10 dana. Ovo bi trebalo otkloniti buhe.
Krpelj predstavlja opasnost jer moze prenijeti ozbiljne bolesti – piroplazma. Jedan od uklanjanja krpelja je mehanicko vadjenje, ali postoji opasnost da ostane rilica koja moze dovesti do gnojenja povrijedjenog mjesta. Bolje je krpelja omamiti- obicno ulje ili alkohol te ga onda izvaditi sa rilicom. Psa treba pregledati poslije svake setnje jer je broj krpelja u poslijednjih nekoliko godina povecan.
Suga je vrlo cesta I izazivaju je tri vrste: Sacoptes, Notoeders I Otodektes.
Uglavnom se znakovi primjecuju na glavi psa, oko ociju, na nosu, usima, ali mogu zahvatiti I cijelo tijelo psa- sto je ipak rjedje. Prottiv toga postoji veci broj veterinarskih preparata.
Vrsta suge na koju treba obratiti posebnu paznju je demodeks. Javlja se u vecini slucajeva kod mldog psa do 18 mjeseci starosti. Dugodlaki psi rjedje oboljevaju od ove bolesti. Demodeks se nalazi na kozi kod 85% pasa. Potrebni su odredjeni uvjeti da bi se pas razbolio: nekvalitetna ishrana, manjak vitamina, crijevni paraziti, ostecenje koze itd. Sve navedeno slabi otpornost zdrave koze I omogucava demodeksu da udje u korijen dlake I pocne djelovati . Prve promjene se obicno ocituju na glavi, oko ociju, njuska, zatim prednje I zadnje noge te grudi. Pas je jos uvijek dobro raspolozen I dobro jede. Nakon mjesec I pol, bolest uzima maha, dlaka opada po cijelom tijelu, dolazi do pojave gnojnih cvorica, koza poprima miris trulezi, pas mrsavi I na kraju moze umrijeti u najvecim mukama. SVAKO OPADANJE DLAKE U PREDJELU GLAVE TREBA DETALJNO RAZMOTRITI I OBRATITI SE VETERINARU.

7.b. Unutarnji paraziti
Krvni parazit se prenosi sa krpelja na psa I izaziva piroplazmozu. Ovaj parazit se hrani crvenim krvnim zrncima. Razmnozavanje je vrlo brzo I lako moze doci do uginuca psa.
Gliste zive u crijevima psa, imaju razvojni oblik u plucima pasa. Valjkastog su oblika, mogu narasti do 10 cm I obicno su sklupcane u klupko. Jaja su mala, otporna na klimatske uvjete I mogu prezivjeti u zemlji do 6 mjeseci. Odrasli paraziti se razvijaju iz jaja za 20-25 dana. Posebno su opasne za stenad jer sprjecavaju razvoj, a ujedno izlucuju toksine koji mogu unistiti nervni sistem psa. Lijece se ascaricidima.
Pantljicare su veoma opasne, njihovo prisustvo se u principu teze otkriva, a ostavljaju ozbiljne posljedice na psa I njegovo zdravlje. Preporucuje se zastita drontal-om.


Moze doci I do inficiranja ljudi. Veoma je vazno pratiti izgled I zdravlje psa, jer tako sprjecavamo I bolesti ljudi, osobito djece. Stenad do 6 mjeseci je potrebno jednom mjesecno cistiti od parazita, a starije pse najmanje dva puta godisnje.


7.c. Bjesnilo

Bjesnilo je virusna bolest centralnog nervnog sistema sisara. Prenosi se ugrizom zarazene zivotinje, LIJEK NE POSTOJI I umire se u najvecim mukama. Period inkubacije moze trajati dugo 3-6 tjedana, a za to vrijeme pas mijenja svoje uobicajeno ponasanje. Povlaci se u mrak, postaje plasljiv I na kraju agresivan. Jedina preventiva je cijepljenje psa. Cjepiljenje protiv bjesnila je po zakonu obavezno.

7. d. Stenicnjak

Jako zarazna bolest koju karkaterizira visoka temperatura (preko 40 C) odbijanje hrane, crvenilo svih sluznica, neveselost, jaki gnojni iscjedak iz ociju. Virus napada veci broj organa I to: pluca, zeludac, crijeva, a najtezi oblik stenicnjaka je kada napadne nervni sistem. Lijecenje je moguce, ali treba biti maksimalno uporan. Kao posljedica mogu se pojaviti : gluhoca, zapaljenje mozga, gubitak cula mirisa itd. Uglavnom obolijeva stenad, ali ima slucajeva bolesti I kod starijih pasa. Najbolja zastita je cijepljenje.

7. e Zarazna upala jetre
Virusna bolest koja napada samo pse. Javlja se u tezem I laksem obliku (vrlo rijetko). Kod tezeg oblika temperatura dostize I do 40 c, dolazi do potistenosti, gubitka apetita, povracanja, proljeva kao I jakih bolova u podrucju jetre. Moguca je iznenadna smrt psa. Bolest traje 2-7 dana, a smrtnost je 25-40%. Najbolja zastita je cijepljenje.


7.f. Paraviroza
Zarazna upala zeludca I crijeva pracena povracanjem I jakim krvavim proljevom. Oboljevaju samo psi, bez obzira na starost. Bolest postoji u dva oblika: upala crijeva I oboljenje srcanog misica. Bolest pocinje iznenada, jakom temperaturom, kod stenadi (40-41 c), dok kod odraslih pasa ostaje na normali ili cak opada. Karakteristicno je jako povracanje, bijelo sluzavo ili zuto (cak do 30 puta dnevno) . Na pocetku izmet lici na krec, a kasnije se pojavljuje krv. Smrt nastupa uslijed premorenosti organizma. Ako dodje do drugog, srcanog oblika, obicno obolijeva stenad od 4-8 tjedana starosti I naglo umiru bez ikakvih vidljivih znakova bolesti. Najbolja zastita je cijepljenje.

8. OBUKA

Sto se tice obuke, kod ove rase je najvaznije poceti rano. Pravila kuce se moraju rano uspostaviti te osigurati da stene zna tko je “glava” kuce. Npr. ukoliko nije pozeljno da pas kao odrastao lezi na krevetu, ne smije mu se to dozvoliti niti kao stenetu. Kada stene nauci da su odredjene stvari dozvoljene, bit ce tesko oduciti ga od tih stvari kada odraste. Stvari koje izgledaju slatko kada ih radi stene, ne moraju tako slatko izgledati kada ih radi odrasli pas od preko 30 kg. Buduci da je ovaj pas orijentiran prema coporu, najvaznija stvar je uspjeti ustoliciti sebe kao glavu copora tj. alfu I to jako rano. Ukoliko to prodje uspjesno, pas ce postivati sve odluke I obuka ce biti puno laksa. Vazno je zapamtiti da je samojed radna pasmina koja mora uvijek biti necim zaokupljena. Ostavljajuci ih same u dvoristu sa kosti I ocekivati da ce biti sretni nije dobra ideja. Oni trebaju vjezbu I paznju da bi bili sretni.
Koliko im je vjezbe potrebno:


Stene mladje od 6 mjeseci ne bi trebalo puno vjezbati. Njihov misicno- skeletni sistem jos uvijek nije dovoljno razvijen. Igra im je dovoljna da bi ih odrzavala zdravim. Treba se igrati sa stenetom te ga na zabavan nacin uciti osnovnim komandama.


8.a ALFA FAKTOR:

Psi su zivotinje, a ne ljudska bica. Oni su po prirodi okrenuti zivotu u coporu. Svaki copor ima svog vodju tkz. Alfa zivotinju- nekog tko dominira I vodi ostale clanove copora. Alfa je sef koji donosi odluke za cijeli copor. Obicno copor ima I alfa muzjaka I alfa zenku. Svi ostali clanovi copora formiraju hijerarhiju dominacije I svatko ima svoje mjesto.
U domu, obitelj predstavlja copor I odgovornost vlasnika je da postavi sebe u alfa poziciju. Ukoliko vlasnik to ne uspije, pas ce postaviti sebe u alfa poziciju, buduci da mu je to prirodjeno ponasanje.Biti alfa ne znaci biti agresivan niti to znaci da je to bitka volje nakon koje vlasnik postaje pobjednik.
U divljini, odrasli u coporu vrlo rano pocinju poducavati mladuncad pravilima ponasanja. Odrasli uhvate mladuncad oko vrata I njezno, ali odlucno I prikuju za zemlju. Mladuncad nauce da postuju starije, prilaze im puzajuci sa spustenim usima I repom, te im lizu njuske. To rade iz postovanja, a ne iz straha.
Vlasnik treba vjezbati sa svojim psom kako bi sebe potvrdio kao vodju copora, cim se takva veza uspostavi, pas tretira vlasnika sa postovanjem I prihvaca svoje duznosti kao sto su cesljanje, rezanje noktiju, ciscenje usiju tid. Osnovno sto pas mora nauciti da vlasnik ima moc da upravlja psom ali da ga nikada nece povrijediti. Pas mora imati potpuno povjerenje u vlasnika.
Slijedece vjezbe mogu pomoci pri uspostavi vodstva, ali se ne smiju koristiti na starijem stenetu koje je vec naucilo da koristi zube da bi bilo po njegovom. Vjezbe 1 I 2 su preporucljive samo za stenda do 3 mjeseca starosti. Vjezbe 4 I 5 su pogodne za stenda do 6 mjeseci starosti. Pri izvodjenju vjezbi treba biti njezan ali odlucan kao sa ljudskim bebama.



Vjezbe:
1. Sjesti na pod, podignuti stene sa poda objema rukama ga podupirati iza prednjih nogu tako ga gleda prema vlasniku tj. onome tko izvodi vjezbu. Drzati ga na udaljenosti ispruzenih ruku. Gledati ga direktno u oci . Ukoliko se stene opire, treba lagano zarezati koristeci niski, duboki ton. Drzati stene sve dok se ne opusti. Na pocetku vjezbanja ograniciti vrijeme na 15 sek, te postepeno produzavati do 45 sek. Ne izvoditi vjezbu uvijek na istom mjestu.
2. Sjesti na pod I njezno ljuljati stene drzeci ga jednom rukom ispod glave, a drugom mu rukom podupirati ledja. Stene treba lezati na ledjima, ukoliko je stene vece, postaviti ga na koljena. U tom polozaju ga drzati izmedju 15-45 sekundi, ukoliko se stene opire, koristiti isu vrstu rezanja kao I u vjezbi 1.
3. Ukoliko je stene vece, vjezbe 1 I 2 treba zamijeniti slijedecom vjezbom: Postaviti stene izmedju nogu, stene I vlasnik trebaju gledati u istom smjeru. Skupljene prste postaviti pod grudi steneta, tocno iza prednjih nogu. Podici prednje noge I zadrzati ga u tom polozaju 15-45 sekundi.
4. Postaviti psa tako da su sve 4 sape okrenute od vlasnika. Drzati da jednom rukom za vrat, adrugom ga pritiskati po sredini ledja prema dolje. Istovremeno njezno pricati stenetu da se umiri. Potrebno je cca 2-3 minute da se stene opusti. Ukoliko izlozi trbuh za ceskanje, vjezba je uspjela. Ne treba dozvoliti da pas ustane, pobjegne ili da se bori. Kada se upusti treba ga pohvaliti. To je pravo vrijeme da se zapocne vjezba toleriranja pregleda, stene treba uhvatiti za sve 4 sape I lagano mu pregledati usta I zube. Na pocetku treba vjezbe izvoditi 4-5 puta dnevno, te kada se stene privikne I pihvati vodstvo vlasnika, vjezbanje se moze prorijediti.


8. b KONTAKT OCIMA

To je takodjer jedan od nacina ocuvanja reda u coporu. Samo alfa smije koristiti kontakt ocima kako bi svima dao do znanja tkoje je odgovoran I zaduzen za ostale clanove copora. Pri inicranju kontakta ocima vlasnik izrazava svoju alfa poziciju. Stene treba ohrabrivati da odrzava kontakt ocima tako sto ce mu to biti ugodno iskustvo. Nikada ne treba tjerati stene da uspostavi kontakt, treba koristiti komandu “gledaj me” I uvijek ga nagraditi rijecima kada poslusa. Ovo nije preporucljivo pokusavati sa starijim psom koji smatra da je on alfa. Stariji pas prvo mora shvatiti da je vlasnik vodja. Alfa pas nikada nece prvi dobrovoljno spustiti pogled, a ukoliko vlasnik prvi spusti pogled ili trepne, pas potvrdjuje svoju dominaciju.


8.c. ALFA DISCIPLINA

Postoji pouno aktivnosti koje se mogu koristiti pri obuci. Vjerojatno najvaznija komanda koju pas treba nauciti je “sjedi”. Tu komandu treba upotrebljavati u raznim svakodnevnim situacijama da bi se pas podsjetio da je vlasnik dominantan. Psu treba naraediti da sjedne prije negoli dobije hranu, prije igre, prije setnje. To pokazuje psu da mora odgovoriti na vlasnikove zahtjeve prije nego na vlastita zadovoljstva. PAS CE PRIHVATITI VLASNIKA KAO ALFU, SAMO AKO JE VLASNIK FER I DOSLJEDAN U SVOJIM ZAHTJEVIMA.


8.d. IZLOZBENA DRESURA

Sastoji se od par stvari koje svaki pas treba znati prije nego krene na izlozbu. Prije svega to je da pas poslusno hoda onako kako to od njega trazi izlagac I sudac u ringu. To je hodanje uz lijevu nogu, poslusno, bez trzanja u stranu, naprijed ili natrag. Pas treba hodati ponosno, uzdignute glave I repa, te najbolje kasom tako da se mogu vidjeti sve prednosti njegovog hoda I anatomske gradje. Obicno sudac trazi da se hoda na lijevo krug- suprotno od kazaljke na satu ili u trokut kako bi mogao procijeniti hod psa I gradju psa. Nakon uvodnog hoda, za vrijeme kojeg se pregledavaju I zubi psa, a kod muzjaka I testisi, pas treba stati u izlozbeni stav I tako ostati cijelo vrijeme koje zahtijeva sudac. U ovom stavu sudac moze prici psu, opipati glavu, noge, ledja ili rep, apas mora mirno, bez protivljenja to podnostiti. Ako je pas ovome naucen , te ako zadovoljava kriterije postavljene standardom rase, mogu se ocekivati dobre ocjene I eventualni daljnji plasman za titule.
Pas moze krenuti na izlozbe sa napunjenih 9 mjeseci, gdje se takmici u razredu mladih I moze dobiti titulu PRM (prvak razreda mladih). Poslije navrsenih 15 mjeseci, pas se takmici u razredu zrelih gdje moze osvojiti kandidaturu CAC (za sampiona BIH u ljepoti).
Da bi se ovo postiglo potrebno je puno rada, srece I upornosti.






STANDARD: FCI -212/17.11.1977

SAMOYED (SAMOIEDSKAIA SABAKA)

ZEMLJA PORIJEKLA: SJEVERNA RUSIJA I SIBIR

PATRONAZA: NORDIJSKE ZEMLJE

NAMJENA: VUCNI I PAS ZA PRATNJU

KLASIFIKACIJA

GRUPA- V- SPICEVI I PRIMITIVNE (PRATIPSKE) PASMINE

ODJELJAK - 1- NORDIJSKI VUCNI PSI

BEZ RADNOG ISPITA


KARAKTERISTIKE

Samojed je inteligentan, aktivan, prepun energije, ali iznad svega pokazuje privrzenost prema ljudima.


OPCI IZGLED:

Srednje velicine, elegantan, bijeli Articki spitz. Izgledom odrazava moc, izdrzljivost, sarm, ponos i samopouzdanje. Izraz, tkz. В«Samojed-osmijehВ» je nastao kombinacijom oblika i pozicije ociju te lagano zakrivljenih kuteva usana. Pol psa mora biti jasno prepoznatljiv.


VAZNE PROPORCIJE:

Duzina tijela je cca 5% veca nego visina u grebenu. Dubina tijela je neznatno manja nego polovina visine u grebenu. Njuska je otprilike duzine lobanje.


PONASANJE I TEMPERAMENT

Prijateljski,otvoreni, zivahni i budni. Slab instinkt za lovom. Nikada sramezljivi niti agresivni. Vrlo socijalizirani i ne mogu se koristiti kao psi cuvari.


GLAVA:

Mocna i klinastog oblika.

CARNIAL REGIJA:

Gledajuci sprijeda i i iz profila, samo lagano konveksna. Najsira izmedju usiju.

STOP:

Jasno definiran, ali ne previse izrazen.

REGIJA LICA:
Nos: Dobro razvijen, pozeljno crn. Tijekom nekih perioda u godini pigment nosa moze izblijediti u tkz.В»snijezni nosВ», ipak na krajevima nosa mora uvijek biti tamnog pigmenta.
Njuska: Jaka i duboka, priblizne duzine kao i lubanja, postepeno se spusta ka nosu, niti spustena niti jaka I cetvrtasta. Nosni most je ravan.
Usne: Usne su cvrste, crno pigmentirane i pune. Kutevi usana lagano zakrivljeni formirajuci karakteristicni В«samojed osmijehВ».
Celjust/zubi/ugriz: Regularni i kompletni skarasti ugriz. Zubi i celjust su snazni.
Oci: Tamno smedje boje, dobro usadjene u ocne duplje, sire postavljene, ponesto nakosene i bademastog oblika. Izraz ociju je В«nasmijesenВ», ljubazan, inteligentan i odrazava budnost. Ocni kapci su crne boje.
Usi: Podignute, poprilicno male, debele, trokutaste i lagano zaobljene na vrhu. Moraju biti pokretne, visoko postavljene, te radi siroke lobanje poprilicno razdovjene.

VRAT: Snazan, srednje duzine i nosen ponosno.


TIJELO: Duzina tijela neznatno veca od visine u grebenu, duboko i kompaktno ali pokretljivo.
Greben: Jasno definiran.
Ledja: Srednje duzine, misicava I ravna, kod zenki nesto duza nego kod muzjaka.
Slabine: Kratke, vrlo jake I definirane.
Sapi: Pune, jake, misicave I lagano se spustaju.
Grudni kos: Sirok, dubok I dugacak, dopire gotovo do laktova. Rebra su elasticna.
Linija trbuha:: Lagano zaobljena prema gore.
REP: Visoko postavljen. Kada je pas u kretanju ili u budnosti rep je savijen od korijena prema naprijed preko ledja ili sa strane, ali moze biti objesen kada se pas odmara tada dopire do skocnog zgloba.


LIMBS:

Prednje noge:
Opci izgled: Dobro postavljene I misicave sa jakim kostima. Gledajuci sprijeda ravne I paralelne.
Ramena: Duga, kompaktna I lagano se spustaju.
Nadlaktica: Pod kutem I blizu tijela. Priblizno duzine kao I ramena.
Lakat: Postavljen blizu tijela.
Carpus (prednje saplje): Snazno ali pokretljivo.
Pastern (prednje dosaplje): Lagano zaobljeno
Sape: Ovalne, sa dugackim prstima, fleksibilne I posatvljene prema naprijed. Prsti pod lukom I ne previse zbijeni. Elasticne jagodice.

Zadnje noge:
Opci izgled: Gledajuci odostraga, ravne I paralelne sa vrlo jakim misicima.
Butina: Srednje duzine, poprilicno siroka I misicava.
Koljeno: Pod dobrim kutem.
Skocni zglob: Poprilicno nisko postavljen I pod dobrim kutem.
Metatarsa (zadnje dosaplje): Kratko, snazno, uspravno I paralelno.
Sape: Kao I kod prednjih sapa. Peti prst bi trebao biti uklonjen.


KRETANJE: Snazno, slobodno I ne umorno sa dugim korakom. Dobar iskorak na prednjim nogama I sa snaznim odguravanjem straznjih nogu.


KRZNO:

Dlaka; bogata,debela, fleksibilna, cvrsto polarno krzno. Samojed je pas sa dvostrukom dlakom, kratkom, mekanom I dense pod dlakom I duzom, otpornijom I duzom vanjskom dlakom. Dlaka bi trebala formirati ogrlicu oko vrata I ramena uokvirujuci glavu, posebno kod muzjaka. Na glavi I prednjoj strani nogu, dlaka je kratka I mekana, na vanjskom dijelu usiju kratka , uspravna i mekana,. Unutrasnjost uha je dobro odlakana. Na straznjoj strani nogu dlaka formira “hlace”. Izmedju prstiju raste zastitna dlaka. Rep je bogato pokriven dlakom. Dlaka zenki je cesto kraca I mekse teksture nego kod muzjaka. Pravlina tekstura dlake treba imati srebrensati odsjaj.

Boja: cisto bijela, krem ili bijela sa biskvitnom. (Osnovna boja treba biti bijela sa par biskvitnih mrlja). Ne smije biti svijetlo smedje.
Velicina: Visina u grebenu: idelana visina za muzjake je 57cm sa tolerancijom od +/-3, a za zenke 53cm sa tolerancijom +/-3cm.

Mane: Svako odstupanje od gore navedenih znacajki treba biti razmatrano kao mana koja se prema njenoj ozbiljnosti proporcionalno uzima u obzir.
• Vidljivi nedostatci u strukturi
• Lagane kosti
• Muzjaci koji ne izgledaju kao muzjaci I zenke koje ne izgledaju kao zenke
• Pincer ugriz
• Zute oci
• Mekane usi
• Bacvasti dio oko rebara
• Duplo savijen rep
• Slab na nogama
• Jako krivih nogu ili kravljeg stava
• Valovita ili kratka dlaka na cijelom tijelu, duga, mekana ili dlaka koja visi prema dolje
• Neprijateljsko raspolozenje,


Ozbiljne mane:

• Jasno vidljiva ne pigmentirana mjesta na kapcima ili na usnama


Eliminirajuce mane:

• Plave oci ili oci razlicite boje
• Predgiz ili podgriz
• Ne podignute usi
• Boja krzna razlicita od one dozvoljene standardom
• Stidljivost ili agresivan stav


n.b. Muzjaci moraju imati dva normalna testisa potpuno spustena u scrotum.

Sibirski samojedi

Ovi sjeverni psi bili su temelj za nekoliko pasmina koje su se kasnije razvile u Europi. Neki su zadržali pastirski karakter, a drugi su se prilagodili za vuču saonica. Drevno nomadsko pleme centralnog dijela sjevernog Sibira - Samojedi ili Neneci oduvijek su se oslanjali na svoje pse. Ovaj pas nikada nije postao lovac, ali se zato ubrzo prilagodio za vuču, postao čuvar i vjerni suputnik. Samojed nije tipičan pas čuvar, on jednostavno veselo najavi dolazak svakog gosta. Samojedi su bili jedinstveni među eskimskim plemenima po osobnom i radnom kontaktu sa psima. Često su članovi obitelji uzimali pse da s njima spavaju u velikim šatorima od sobove kože (Chooms) pod pokrivačima od topla sobova krzna jer su ih psi dodatno utopljavali. Djeci su dopuštali da se igraju sa štencima, a ako su kuje iz nekog razloga bile nesposobne ili nepodobne za dojenje, žene su osobno hranile i podizale mladunčad. Ta činjenica najbolje pokazuje koliko je pleme Samojeda cijenilo i ustrajno socijaliziralo svoje pse.

Samojedi su predivni psi vesela, osmjehom ukrašena izgleda. Već na prvi pogled u licu im se zrcali vedra i vesela pseća duša. Nježni, mazni, privrženi, ali savršeno samostalni. Vrlo su skromni psi u stanju prilagoditi se svim uvjetima života na planeti, uz samo jedan uvjet s njihove strane - da budu voljeni.
Pravi samojed međutim ne može nikad biti savršeno poslušan pas, jer iako jako lako i brzo uči, iako mu je posebno zadovoljstvo raditi zajedno s vlasnikom, također će rado samo ako mu se pruži prilika i "samostalno odlučivati". Upravo kod samojeda nalazimo nešto što se inače ne nalazi, a to je samosvojna vrsta dominacije - dominantnost višeg tipa.

Nomadsko pleme Samojedi nisu svoje pse držali samo kao zaprežne pse, dapače, služili su oni njima kao lovni, ali i kao čuvarski, odnosno pastirski psi čuvajući stada sobova. Sobovina je inače bila glavna hrana i ljudima i psima. Psi su živjeli kao sastavni dio ljudsko-psećeg čopora u plemenskoj zajednici sa svojim ljudima. Uz čuvanje, lov i vuču služili su im i kao dodatni izvor topline grijući djecu Samoyeda u dugim zimskim noćima. Za razliku od drugih pasmina vučnih pasa (huskija, malamuta ...) koji su noći provodili isključivo van ljudskih nastambi, samojedi su provodili noći u šatorima. Bio je to značajan pomak na hijerarhijskoj ljestvici ljudsko-psećeg čopora.
Vjeruje se da je upravo stalni boravak uz ljude i tijekom noći razlogom razvitku neagresivne dominantnosti – čak i ponajbolji radni psi koji bi pokazali crtu agresivne dominacije – ugrizavši čovjeka ili dijete, pokušavajući time sebi izboriti položaj vođe ljudsko-psećeg čopora – bivali su trenutno usmrćeni. Ostajali su za daljnji uzgoj samo psi kojima je agresija bila posve strana.
Njihova funkcija čuvara bila je ipak rezervirana za čuvanje sobova, bili su pastiri i goniči stada. U širokim nenaseljenim prostranstvima na kojima su obitavali Samoyedi svaki je rijetki gost bio dobrodošao, pa i neznanac. Od pasa se očekivalo da tek zvonkim lavežom najave pridošlice. Ovakve stroge «uzgojne kriterije» nije zadovoljavao velik broj pasa, ali tijekom godina psi Samoyeda postali su ono što su i danas – samouvjereni, dominantni psi, ali bez i najmanjeg znaka agresivnosti prema ljudima ili psima.