Would you like to react to this message? Create an account in a few clicks or log in to continue.



 
PrijemLatest imagesTražiRegistruj sePristupi

 

 LOV NA MEDVEDA I DEO

Ići dole 
2 posters
AutorPoruka
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

LOV NA MEDVEDA I DEO Empty
PočaljiNaslov: LOV NA MEDVEDA I DEO   LOV NA MEDVEDA I DEO EmptySre Feb 16, 2011 9:53 am

LOV NA MEDVEDA I DEO P11
Nazad na vrh Ići dole
Dorel
Redovni Clan
Redovni Clan
Dorel


Broj poruka : 168
Datum upisa : 03.03.2011
Godina : 47
Lokacija : Uzdin

LOV NA MEDVEDA I DEO Empty
PočaljiNaslov: Re: LOV NA MEDVEDA I DEO   LOV NA MEDVEDA I DEO EmptySub Mar 05, 2011 5:30 pm

Nazad na vrh Ići dole
srpskelegende
Moderator
Moderator
srpskelegende


Broj poruka : 1304
Datum upisa : 05.02.2011
Godina : 51
Lokacija : Banatsko Novo Selo

LOV NA MEDVEDA I DEO Empty
PočaljiNaslov: Re: LOV NA MEDVEDA I DEO   LOV NA MEDVEDA I DEO EmptyUto Apr 12, 2011 10:12 pm

Sistematizacija:
Razred: Sisari (Mammalia)
Red: Zvijeri (Carnivora)
Podred: -
Porodica: Medvjedi (Ursidae)
Podporodica: -
Rod: Medvjed (Ursus)
Vrsta: Medvjed mrki (Ursus arctos)

Izgled: Najkrupnija kopnena zvijer Evrope,
snažna i zdepasta životinja, krupne glave, sa
kratkim zaobljenim ušima. Na nogama ima po
5 prstiju, u hodu gazi cijelim stopalom
(plantigrad). Na prstima ima i jake kandže 5 -
6 cm dugačke. Odrasli primjerci imaju
izraženu “grbu” nad ramenima, odakle se
linija tijela koso spušta prema sapima. Krzno
medvjeda se sastoji od guste i mekane dlake, koja je nešto rjeđa u pazuhu prednjih i zadnjih
nogu. Dlaka je ljeti kraća, a zimi duža sa gustom podlakom. Boja je vrlo varijabilna, pa
nalazimo sasvim svijetlo obojene medvjede (žućkastosmeđa), do tamnih (mrkih), skoro crnih
primjeraka. Mladi često imaju bijele mrlje na vratu i prsima, koje kod nekih jedinki ostaju
cijelog života.

Dimenzije: Visina: 100 - 130 (150) cm; Dužina 180 - 280 cm (rep 1-3 cm); Težina 100 - 300
(i više) kg. Ženke 60 - 200 kg.

Način života: Uglavnom samotnički, osim u vrijeme parenja, ili porodične grupe sastavljene
od majki i mladunaca. U potrazi za hranom, prelaze vrlo veliki visinski raspon: noću u nižim
područjima bliže ljudskim naseljima, danju u mirnim, slabo pristupačnim područjima. Zimu
provode u pripremljenom brlogu, uglavnom u prirodnim šupljinama i pukotinama. Pojedine
jedinke (mladi medvjedi - slabo pripremljeni za zimu) nekad su aktivne tokom cijele zime ili
prekidaju mirovanje. Glavni predatori: vuk - za mlade medvjede u drugoj godini života ili
eventualno za prestarjele i slabe.

Razmnožavanje: Parenje: kraj maja do polovine jula; Bremenitost: oko 7 mjeseci; Broj
mladih: 1 – 4 (5), najčešće 2; Vrijeme rađanja: januar - februar, u brlogu; Sišu: do 5 mjeseci;
Polna zrelost: 3 - 4 godine, Dužina života: 10 - 20 godina;

Ishrana: Trave i zeljaste biljke, korjenje i lukovice, razni šumski plodovi, bukvica i žir,
učestvuju u ishrani medvjeda sa oko 90%. Preostali dio je životinjskog porijekla, razni
beskičmenjaci, lešine, te eventualni plijen.

Staništa: U našoj zemlji medvjed naseljava brdski i planinski pojas, pretežno pokriven
šumom i raznolikim izvorima hrane biljnog i životinjskog porijekla, obzirom na potrebe
medvjeda za staništima različitih karakteristika, odnosno različitim tipovima šumskih
zajednica. Od zrelih lišćarskih sastojina, pri čemu prvenstvo imaju vrste sa teškim sjemenom
(hrast, bukva), do nepristupačnih planinskih predjela sa pogodnim mjestima za brloženje i
izuzetno potrebnim mirom u to doba godine. Područja livada, planinskih pašnjaka i guštika
su takođe neophodna, kao i voda u staništu. Za medvjede, uz osnovne elemente u staništu,
jako je važan i prostor, odnosno mogućnost kretanja u svim pravcima, uključujući i veliki
raspon nadmorskih visina, ovisno od doba godine. U Bosni i Hercegovini, ovakva staništa
nalaze se u sjeverozapadnim, zapadnim, centralnim i istočnim planinskim masivima.
Infrastrukturni objekti u staništima medvjeda su uređena hranilišta - mrciništa,
kombinovana sa zatvorenim čekama, lovačke kuće i kolibe, i uređene lovačke staze za lakše
kretanje radi osmatranja i svestranijeg korišćenja.
Staništa medvjeda, predstavljaju životni prostor i brojnih drugih životinjskih vrsta:
orlovi, sove, lisica, kune, divlja mačka, vuk, divokoza, srna, veliki i mali tetrijeb, lještarka i
druge, koje osim vukova nemaju uticaja na populaciju medvjeda.

Ugroženost: U kategoriju ugroženih vrsta, medvjedi u Bosni i Hercegovini, svrstani su usljed
njihovog globalnog statusa, ugrožene vrste usljed gubitka odgovarajućih staništa a i zbog
krivolova. Značajno je napomenuti da su medvjedi pretrpjeli manje redukcije u
rasprostranjenju i brojnosti usljed antropogenog uticaja, sve do masovnije upotrebe vatrenog
oružja od nekih stotinjak godina unazad. Do tada, medvjedi su uglavnom bili potisnuti iz
nižih područja Istočne Evrope i Iberijskog poluostrva, između 1600. i 1700. godine usljed
intenzivnog lova. Tokom ovog perioda počelo je razdvajanje populacija na manje, mikro
populacije, uporedo sa redukcijom brojnosti i istrjebljenjem medvjeda iz staništa van
planinskih područja. Redukcija brojnosti medvjeda u posljednjih 100 godina, ubrzana je
primjenom i dostupnošću mnogo smrtonosnijih metoda, uglavnom vatrenog oružja i otrova.
Ova redukcija je najočiglednija na primjeru Evropskih medvjeda, koji su nestali iz najvećeg
dijela svog areala u zapadnoj Evropi, gdje su ljudi i medvjedi živjeli jedni pored drugih
hiljadama godina, sve do recentnih istrebljenja.
Istorijski antropogeni uticaj na medvjede više se odražavao u direktnom ubijanju, dok je
današnji antropogeni uticaj više izražen preko gubitka odgovarajućih staništa. Zbogneprestanog rasta ljudske populacije, zahtjeva za povećanjem obradivih površina, sirovinama
i životnim prostorom. Čovjek i medvjed su direktni konkurenti za prostor i resurse širom
svijeta. Ova kompeticija je određena dostupnošću resursa i adaptibilnosti svake od ove dvije
vrste. Čovjek je svakako prilagodljiviji i efikasniji u korištenju resursa u poređenju sa
medvjedom. Čovjek neprestano razvija nove metode, tehnike i strategije u korištenju resursa,
dok medvjed nastavlja sa pokušajima da koristi resurse na «prirodan» način. Krivolov veoma
izražen u proteklom periodu, zadnjih godina je u opadanju, najviše usljed nemogućnosti
plasmana, privatno - dogovorne prodaje medvjeda, te nešto boljih zaštitnih mjera.
Bolesti medvjeda nisu uobičajene. Medvjedi su vanredno otporna životinjska vrsta, veoma
dobro podnose brojne nametnike - askaride u crijevnoj flori, a jedina bolest koja ih može
ozbiljno ugroziti je bjesnilo. U područjima gdje se vrši intenzivno prihranjivanje klaničnim
konfiskatima nisu rijetke salmoneloza i trihineloza, ali bez većih posljedica po populaciju
medvjeda.

Uticaj na okolinu: Medvjedi, kao ključna vrsta u svojim staništima imaju i pozitivne i
negativne uticaje na okolinu. Važni su u širenju biljnih vrsta - zbog djelimične razgradnje
tokom probave, preko izmeta prenose sjemenke biljnih vrsta na velike udaljenosti. Imaju i
sanitarno - higijensku ulogu zbog ishrane lešinama i uklanjanja bolesnih i slabih životinja.
Negativni uticaju ogledaju se u sukobima interesa sa čovjekom, bilo zbog šteta na stoci,
voćnjacima, usjevima ili šumskim sastojinama, bilo zbog uznemiravanja - neugodnih susreta
(posjetioci, planinari, sakupljači ljekobilja, gljiva i šumskih plodova i rekreativci).
U većoj brojnosti na određenom području, takođe mogu imati veoma negativan uticaj na
prirast populacija drugih vrsta divljači - predacijom na mladuncima.
LOV NA MEDVEDA I DEO 9qjz83
Nazad na vrh Ići dole
Sponsored content





LOV NA MEDVEDA I DEO Empty
PočaljiNaslov: Re: LOV NA MEDVEDA I DEO   LOV NA MEDVEDA I DEO Empty

Nazad na vrh Ići dole
 
LOV NA MEDVEDA I DEO
Nazad na vrh 
Strana 1 od 1

Dozvole ovog foruma:Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu
 :: Lov :: Lov-
Skoči na: