Šećerna repa

Da li ćete sejati šećernu repu ove godine ja neću, po rečima direktora šećerana na š. repi je veoma velika zarada ali ja tu zaradu ne vidim, u odnosu na ostale poljoprivredne kulture repa je neisplativa za setvu bez bar 50 eura po toni, to je moj stav šta vi mislite o tome.

Prošlogodišnje prskanje repe,pošto je godina bila kakva je ovakvo što nije bila rjetkost.Nije bilo dana da se nije zapadalo pa barem jedan u smjeni.Bilo je toga da je i traktor koji je dolazio u izvlačenje ostao u blatu.Nekoliko puta sam ulazio u vodu da bi prikačio sajlu
[img] [/img]


Ovdje sam nasjeo da nisam mogao nikuda
[img] [/img]
zadnja stepenica na JD 8200
[img] [/img]
prednji točak

[img] [/img]


zadnji
[img] [/img]

ovog izvlačio nisam ga mogao pomaknuti a ostao i ja
[img] [/img]

[img] [/img]



[img] [/img]

[img] [/img]

ovdje malo slika sa vađenja i prijevoza šečerne repe
[img] [/img]

[img] [/img]

Zadnja njiva za vađenje,kraj smjene i kraj sezone vađenja repe.Nakon 3mj skoro pa svakodnevne kampanje prijevoza izvađene repe po svakakvom tlu,kiši,blatu,vagašima,ja osto u tabli čekajuči pomoč za izvlačenje,kada sam ikipao repu razlog pukla cupanta na prikolici i nasjela vidi se na slikama gdje je strugala
[img] [/img]


[img] [/img]

[img] [/img]

[img] [/img]



[img] [/img]

Predsjetvena priprema za repu

[img] [/img]

[img] [/img]

[img] [/img]
moja malenkost

[img] [/img]

[img] [/img]

[img] [/img]

kolega završava špic table




[img] [/img]
[img] [/img]

Sjetva šečerne repe
[img] [/img]
[img] [/img]

[img] [/img]
[img] [/img]
[img] [/img]
[img] [/img]
[img] [/img]





[img]



[/img]






[img] [/img]

[img] [/img]

Svaka cast za mehanizaciju...

uzgoj šečerne repe

Za sjetvu šečerne repe dobro je unaprijed planirati gdje če biti posijana,jer kao predusjev najbolje je da je bila pšenica,ječam,neke ranije sorte soje.Razlog zašto su pšenica i navedini najbolji predusjev je u tome što ih se ranije skida i ima podosta vremena za obradu zemljišta.Odmah po skidanju usjeva obavlja se analiza tla zbog ispitivanja tla i hranjiva u njemu zbog kasnije upotrebe gnojidbe. Zatim plitka obrada strnjaka,ide se u tkz prašenje strništa na dubini 20cm. Sa ovime se potiče da se isprovocira sjeme korova da iznikne.Prije toga ako postoji mogučnost podrivanja na dubini od 50cm zbog razbijanja nepropusnog sloja zemlje. Podrivanje se može primjeniti i posje prašenja,odnosno između prašenja i drugog oranja.Danas se za prašenje umjesto pluga sve više koriste strojevi različitih izvedbi teških tanjurača ili grubera.Ukoliko postoji mogučnost dobro je razbacati i veče količine stajnjaka.
Nakom mjesec dana ili po završetku razbacivanja,pa čak i prilikom razbacivanja ide drugo oranje na dubini 30cm.Poslje oranja i zaoravanja izniklih korova i stajnjaka ukoliko je bačen ide ravnaje površine,lakše se razbacuje umjetno gnojivo prije zimske brazde a i lakše je oranje. Za dobar prinos šečerne repe važno je duboko jesensko-zimsko oranje na 40cm dubine.
Gnojidba umjetnim gnojivima radi se neposredno prije ili poslje drugog oranja sa 70-80% ukupne količine gnojiva.Dobro je to zimsko oranje poravnati tanjuraćom u kombinaciji sa gredom ili drljačom,da se poravnaje neke mikrodepresije i usitne veče grude zemlje.U prolječe čim dopuste vremenske prilike da se može strojem u njivu,obavlja se zatvaranje brazde i poravnjavanje.
Šečernoj repi za normalan rast i prinos po ha potrebno je 100-150kg dušika,100kg fosfora,300kg kalija.manje količine mikroelemenata kao što je bor,mangan,cink i sumpor.

pisano iz glave.
nastavak sljedi

Svaka cast za mehanizaciju kod nas u srbiji tesko da ima ovako nesto.

čuj ima puno zemlje pa su potrebni i takvi strojevi,pa ni Delta od Miškoviča nije ništa lošija,jest da nemaje Fendt traktor ali ima je JD i Deutz Fahr to sam vidio

Pa to jeste. Svi privatni kombinati imaju nove i dobre masine.

Počela je sjetva repe pa da nastavimo gdje smo stali.

Sjetva repe na našim područjima počinje u razdoblju od 10.3 - 10.4 tada bi tlo na 5cm dubine trebalo imati 6'C.Tada sjeme ima otimalne uvjete za rast i razvoj ( mada ima slučajeva da se to radi i na sasvim drugi način,kada optimalni rokovi nisu ni blizu,ali to več ide u nešto drugo)
Predsjetvena priprema obavlja se prvom operacijom zatvaranje brazde , ona se obavlja čim se stvore normalni uvjet da se može u njivu.zatvaranje brazde i poravnjavanje vrši se priključnim strojevima tipa teški drljača,krimlera,
sjetvospremača i sl.izvedbi.Ovaj zahvat bi bilo dobro napraviti što je prije moguće da se obrađeno tlo podjednako zagrije i spriječi isparavanje vode,koja če biti potrebna za klijanje sjemena.Neposredno pred sjetvu ide se u finu pripremu tla 2-3cm,da se dobije sitan sjetveni sloj te je i to dubina sjetve .Postoji izreka ,,Tvrda postelja,meki pokrivač,,
Razmak između redova 45 ili 50cm ovisno o mehanizaciji,neki koriste i stalne tragove u repi.Razmak sjetve unutar reda repe je 17- 20cm.Sklop biljaka nakon nicanja trebao bi biti 90.000 - 100.000 biljaka,to osigurava 85.000 - 95.000 biljaka tjekom vegetacije.
Kroz daljnju vegetaciju repe radi se njega i zaštita šečerne repe,mehanička i kemijska.Odmah po sjetvi vrši se prskanje repe protiv korova,prva kultivacija je nakon 2-3 lističa i kultivacija se kroz vegetaciju obavlja 2-3 puta ovisno o situaciji na terenu.Svaka kutivacija rahli tlo i prozračuje,sprječava korove da rastu,nedozvoljava pokoricu. Kemijska zaštita i njega repe se obavlja nakon sjetve,a prije nicanja i nakon nicanja.Tu postoje razne kombinacije prskanja kao i kombinacije pesticida.Repa se tretira protiv korova,štetnika,bolesti.Repa je osjetljiva biljka i traži puno brige i pažnje.Protiv korova tretira se 2-4 puta a ponekad i koji više.Štetnici repe su žličnjaci,repine i druge pipe,repine i razne ostale uši,sovice.Ovdje je jako bitno uočiti to na vrijeme i isto tako i postupiti tretiranju protiv istih.Protiv bolesti šečerne repe ipak je najbolji plodored ali i pored toga dolazi do bolesti repe,najznačajnija i najčešča je Cercospora (Cerkospora)
ona napada list a kasnije i cjelu lisnu masu,repa ukoliko nije obavljena zaštita, obnavlja lisnu masu ali to ide na štetu proizvedenog šečera u korjenu i smanjuje digestiju.Cekospora je gljivična bolest i tretira se fungicidima ili kombinacijama fungicida.najčešće je to u dva navrata.O tretiranju treba paziti i na karencu fungicida,trebalo bi proči barem 40 dana od posljednjeg prskanja do vađenja repe. Uz Cerkosporu postoje i dvije opake bolesti korjena rizomanija i rizochtonia. Ta bolest se javlja kod uskog plodoreda,odnosno učestale sjetve na istoj njivi.Uz sve mjere njege i zaštite ide se i u folijenu ( preko lista ) gnojidbu,tu se koriste gnojiva u tekučem ili granuliranom stanju,to su gnojiva sa bor-om i ostalim mikroelementima.Koriste se u fazi kada repa ima 4-5 pari pravih listova pa sve do zatvaranja redova.Ova gnojidba se često kombinira ako je moguče sa ostalim pesticidima,recimo kod tretiranja protiv cerkospore.Tehnološka zrelost repe i vađenje počinje negdje od 15.8 pa dok se neizvadi,ovdje više utječu vremenske prilike i neprilike nego neki datumi.