Na našim prostorima sve je više šteočina koje su stigle iz dalekih zemalja. Samo uanzad nekoliko decenija poljoprivrednici nisu znali za mnoge od njih. Jedna od takvih je i kukuruzna zlatica. Osamdesetih godina prošlog vijeka ona se pojavila u Evropi (do tada je harala samo na američkom kontinentu), a 1992. godine otkrivena je jedna podvrsta u blizini Surčina kod Beograda. To je bio prvi slučaj registaracije ovog insekta na prostorima tadašnje Jugoslavije.
Kako joj samo ime kaže to je štetočina koja napada našu najrasprostranjeniju poljoprivrednu kulturu – kukuruz. Larve se razvijaju u zemlji i hrane se korijenom kukuruza i one prave najveće štete. Ženke odlažu jaja na poljima pod kukuruzom i zato je jedna od najefikasnijih mjera u brobi protiv ove štetočine ne ponavljati sjetvu kukuruza na zaraženom zemljištu. Ukoliko se ne poštuje plodored larve lako nađu hranu i brzo se razvijaju. Slijedi oštećenje korijena, posljedica je smanjenje dovoda vode i hranljivih materija u stabljiku kukuruza i na kraju biljka vene, propada i daje niže prinose.
Štetu na kukuruzu mogu da pričine odrasli insekti – imaga nove generacije, izgrizanjem svile, naročito pri oplodnji.
Za efikasno hemijsko suzbijanje kukuruzne zlatice najbitnija je pouzdana prognoza. Naime, hemijsko suzbijanje je eknomski i ekološki opravdano samo na bazi prethodnog poznavanja gustine brojnostri insekata na svakom polju gdje se planira ponovo sjetva kukuruza.
Kako se utvrđuje brojnost odraslih insekata?
Na svakoj njivi pod kukuruzom gdje postoji opasnost od imaga ili se u narednoj godini planira ponovo sijati kukuruz, treba dijagonalno po njivi pregledati na deset mjesta po deset do dvadeset biljaka. Kod merkantilnog kukuruza na jednom polju pregleda se na pet mjesta i po pet biljaka, dok se kod sjemenskog kukuruza, šećerca i kokičara uzima najmanje deset stabljika. Brojnost insekata se prebrojava i izražava prosječnim brojem po jednoj stabljici. Preglede treba obaviti u vrijeme pojave svile na klipovima ili neposredno pred početak ove faze razvoja. Prilikom pregleda svakoj biljci se mora prići i izbrojati insekte na listovima i stabljici. Potom jednom rukom treba obuhvatiti svilu i vrh klipa, kako bi se zadržali insekti u njima, a poslije toga detaljno pregledati biljku od površine zemlje do metlice.
Hemijska industrija nudi veliki broj efikasnih preparata za hemijsko suzbijanje kukuruzne zlatice, ali ipak nije loše posavjetovati se sa agronomom koji je specijalizirao zaštitu bilja. Jer, svako područje ima svoje specifičnosti i mora se voditi računa da se sa što manje hemijskih sredstava (koja nisu baš jeftina) postignu što bolji efekti.
Ekonomske štete od kukuruze zlatice nikako se ne smiju podcjenjivati. Struka i nauka prate ovu štetočinu na poljima Republike Srpske od 1998. godine, a finansijsku podršku pruža Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede. Neki naučni radnici se zalažu da država donese zakonsku zabranu sjetve kukuruza u monokulturi.
